IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE O PROCESUIRANIM SLUČAJEVIMA KRŠENJA PRAVILA VEZANIH ZA OBLAST EMITOVANJA U 2017. GODINI Mart, 2018. godine 1 SADRŽAJ: 1. UVOD................................................................................................................................................3 2. PREGLED KRŠENJA I IZREČENIH IZVRŠNIH MJERA...............................................................6 2.1. KRŠENJA KODEKSA O AUDIOVIZUELNIM MEDIJSKIM USLUGAMA I MEDIJSKIM USLUGAMA RADIJA.........................................................................................................................6 2.2 KRŠENJA KODEKSA O KOMERCIJALNIM KOMUNIKACIJAMA.................................17 2.3 KRŠENJA ZAKONA O KOMUNIKACIJAMA, PRAVILA O PRUŽANJU AUDIOVIZUELNIH MEDIJSKIH USLUGA, PRAVILA O PRUŽANJU MEDIJSKIH USLUGA RADIJA, DOZVOLE SISTEMA ZA JAVNE RTV SERVISE U BIH I PRAVILNIKA O MEDIJSKOM PREDSTAVLJANJU POLITIČKIH SUBJEKATA OD DANA RASPISIVANJA IZBORA DO DANA ODRŽAVANJA IZBORA................................................................................26 2.4 KRŠENJA PRAVILA O DISTRIBUCIJI AUDIOVIZUELNIH MEDIJSKIH USLUGA I MEDIJSKIH USLUGA RADIJA......................................................................................................44 3. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................46 ANEKS 1: TABELARNI PREGLED KRŠENJA POJEDINAČNIH PRAVILA I PROPISA ……….50 ANEKS 2: TABELARNI PREGLED KRŠENJA PRAVILA I PROPISA PO PREKRŠIOCU.............56 2 1. UVOD Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je nezavisno regulatorno tijelo, koje u okviru svojih nadležnosti u regulisanju audiovizuelnog sektora kreira i primjenjuje standarde kroz usvojena pravila i kodekse, dodjeljuje dozvole za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga radija, te procesuira slučajeve kršenja pravila i kodeksa od strane svih pružatelja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, te distributera takvih sadržaja u Bosni i Hercegovini (BiH). Agencija također procesuira i slučajeve kršenja Zakona o komunikacijama od strane fizičkih i pravnih lica, a posebno slučajeve neovlaštenog korištenja radiofrekventnog spektra i pružanja usluga za koje je potrebna dozvola Agencije. U takvim slučajevima, a prema zakonskim ovlastima, Agencija izdaje odgovarajuće izvršne mjere za kršenje Zakona o komunikacijama, pravila i kodeksa. Pravila i kodeksi koji regulišu ovu oblast, između ostalih, uključuju:       Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Kodeks o komercijalnim komunikacijama Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Pravilo 79/2016 o distribuciji audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Pravilo 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Na osnovu člana 49. Zakona o komunikacijama BiH1 (Zakon), Agencija je nadležna za vođenje postupaka kojima se utvrđuje da li je u određenom slučaju korisnik dozvole pričinio povredu (kršenje) Zakona, podzakonskih propisa Agencije ili uslova izdatih dozvola. Nadalje, na osnovu člana 40. stav 1. Zakona i člana 16. Zakona o upravi 2, Agencija je usvojila „Pravilnik o postupku rješavanja kršenja uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije za komunikacije3“. Pravilnikom su uspostavljene interne procedure za postupanje Agencije u rješavanju predmeta koji se tiču povreda uslova izdatih dozvola, kodeksa, pravila, odluka i drugih akata Agencije, kao i Zakona. U skladu s obavezom iz člana 46. stav 3. tačka d) Zakona, Agencija je izradila dokument „Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije“ 4 koji je usvojilo Vijeća ministara, a na osnovu kojeg se vrši određivanje novčanih kazni za ustanovljena kršenja pravila i kodeksa. Konkretnije, u smislu izricanja izvršnih mjera, član 46. Zakona navodi: „(1) u cilju osiguranja poštivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvršna ovlaštenja u skladu s evropskom regulatornom praksom. [...] (3) Agencija je ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima kako slijedi: a) usmena ili pismena upozorenja; b) inspekcijski pregled sredstava za koje je izdata dozvola; 1 “Službeni glasnik BiH”, br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12. „Službeni glasnik BiH“, broj 32/02. 3 „Službeni glasnik BiH“, broj 18/05. 4 „Službeni glasnik BiH“, broj 35/09. 2 3 c) konkretan zahtjev za preduzimanje određene radnje ili obustavu, koji se mora ispoštovati u okviru zadatog roka; d) iznos određene novčane kazne ne smije biti veći od 150.000 KM u slučaju namjerne povrede ili povrede iz nehata pojedinih odredbi zakona ili uslova koji se navode u izdatoj dozvoli ili kodeksima rada i pravilima Agencije. Iznos izrečene novčane kazne srazmjeran je težini prekršaja i, tamo gdje je primjenjivo, bruto finansijskom prihodu ostvarenom na osnovu prekršaja. U slučaju da se povrede ponove, izrečena novčana kazna ne smije biti veća od 300.000 KM. Agencija izrađuje pregled povreda i odgovarajućih kazni, koji usvaja Vijeće ministara; e) nalog za obustavu emitovanja ili pružanja javnih telekomunikacijskih usluga na period ne duži od tri mjeseca. Važno je napomenuti da u skladu s članom 44. (3) Zakona „novčane kazne koje naplati Agencija, u ostvarivanju svog prava da primijeni izvršne mjere, kao i doprinosi fakturisani prema nalogu Vijeća ministara, doznačavaju se Vijeću ministara u cilju njihovog uključivanja u budžet institucija Bosne i Hercegovine.“ Ovo konkretno znači da se finansijske kazne koje izriče Agencija, te naknada za korištenje radiofrekventnog spektra za državni doprinos uplaćuju u državni trezor i ne na račun Agencije, te ne čine sredstva Agencije. Protiv prvostepenih izvršnih mjera Agencije korisnici dozvola imaju mogućnost žalbe Vijeću Agencije kao drugostepenom organu u upravnom postupku. Zakon u članu 47. navodi da su „odluke Vijeća Agencije konačne i obavezujuće u upravnom postupku“ i predviđa da se „sudsko preispitivanje odluke može pokrenuti pred Sudom Bosne i Hercegovine“ (član 47 (3)). Zaključno sa 31.12.2017. godine, u Bosni i Hercegovini, pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, djeluje 40 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije. Također, pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje 139 korisnika Opće dozvole za radijsko emitovanje, od čega 2 na srednjim valovima. Također, djeluje ukupno 3 korisnika Dozvole za neprofitni radio. Nadalje, zaključno sa 31.12.2017. godine djeluje 49 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, te 11 korisnika saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev. Konačno, ukupan broj korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija je 40, od čega 33 pruža usluge putem kabla (u sklopu jednog korisnika se nude i usluge putem satelita (DTH), te 7 putem IPTV platforme. Od ovog broja te ukupnog broja procesuiranih slučajeva iz oblasti emitovanja u 2017. godini, izrečeno je 75 izvršnih mjera po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa Agencije, te Zakona o komunikacijama kako slijedi:     4 izvršne mjere po osnovu kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija; 7 po osnovu kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama; 56 po osnovu kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i Zakona o komunikacijama; te 8 po osnovu kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. 4 Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 17 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 98.500,00 KM, te 35 pismenih i 7 usmenih upozorenja, 1 oduzimanje programskih i tehničkih aneksa dozvole, 8 suspenzija dozvole i 7 oduzimanja dozvola. Vrsta kazne Novčane kazne Pismena upozorenja Usmena upozorenja Suspenzija Oduzimanje dozvole Oduzimanje programskih tehničkih aneksa dozvole Ukupno Broj izvršnih mjera 17 (98.500 KM) 35 7 8 7 i 1 75 Broj i vrsta izvršnih mjera u 2017. godini Ovaj izvještaj obuhvata sve slučajeve kršenja pravila, propisa i uslova za izdavanje dozvola u 2017. godini iz oblasti emitovanja. Izvještaj čini pregled kršenja pojedinačnih članova primjenjivih propisa, podijeljen prema korisnicima dozvola na koje se određeni propisi odnose. U sadržaj je uključena i analiza slučajeva višestrukih prekršaja i nivoa kazni. Konačno, izvučeni su zaključci, što također sadrži analizu nivoa efikasnosti relevantnih propisa. 5 2. PREGLED KRŠENJA I IZREČENIH IZVRŠNIH MJERA 2.1. KRŠENJA KODEKSA O AUDIOVIZUELNIM MEDIJSKIM USLUGAMA I MEDIJSKIM USLUGAMA RADIJA U 2017. godini su izrečene ukupno 4 izvršne mjere (1 pismeno upozorenje i 3 novčane kazne u ukupnom iznosu od 29,000.00 KM) u vezi sa kršenjima relevantnih odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija (Kodeks o AVM), kako slijedi: PREKRŠILAC Radio televizija Republike Srpske Radio televizija Republike Srpske Televizija Kantona Sarajevo Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine KAZNA (NOVČANA U KM) 19.000,00 KM 3.000,00 KM 7.000,00 KM Pismeno upozorenje ODREDBA Član 5. (Pravičnost i nepristrasnost) st. (2), (3), (6) i (7) Član 6. (Pravo na odgovor) stav (4) Član 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi) Član 22. (Obaveza zaštite maloljetnika i kategorizacija sadržaja) st. (1) i (2), član 24. (Sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika) stav (1) i član 25. (Raspored i označavanje sadržaja u svrhu zaštite maloljetnika) st. (1) i (2) Kodeks o AVM je jedan od ključnih podzakonskih akata Agencije, kojim se postavljaju osnovni programski postulati i standardi, a u isto vrijeme potencira urednička odgovornost korisnika dozvola za sve sadržaje koje emituju. Kodeksom o AVM se ističe opći princip u pogledu zaštite pojedinačnih prava kao što su sloboda izražavanja, pravo na privatnost, zabrana diskriminacije, upotrebe govora mržnje i dr. Također, ponovljen je princip koji je u samoj srži djelovanja i regulacije (elektronskih) medija, a to je zaštita i osiguranje slobode izražavanja kao osnovnog ljudskog prava u demokratskim društvima, te naročito slobode primanja informacija i ideja. S jedne strane, pružaoci medijskih usluga u demokratskim društvima imaju dužnost da izvještavaju i informišu javnost o svim relevantnim događajima u društvu, razotkrivaju nesavjesne postupke javnih zvaničnika, omoguće javnosti da bude upoznata s poslovima javne vlasti, održavaju interes gledalaca za javne poslove, promiču etičnost i odgovornost. Međutim, to nikako nije niti bi smjela biti jednosmjerna komunikacija. Zadatak medija je i da ohrabruju slobodno oblikovanje mišljenja kod javnosti, u skladu sa principima pravičnosti i nepristrasnosti, te podstiču pluralizam mišljenja u kojem se ne može dozvoliti da prevlada samo jedna „istina“, samo jedan stav. Kao i ostali propisi iz oblasti emitovanja, i ovaj kodeks je u više navrata pretrpio određene izmjene, u skladu sa potrebama i razvojem domaćeg tržišta, kao i razvojem međunarodnih standarda. Najopsežnije izmjene su uvedene 2012. godine kada je područje primjene Kodeksa prošireno sa RTV stanica i na pružaoce medijskih usluga na zahtjev, u procesu usklađivanja domaće regulative sa odredbama Direktive Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama. Nadalje, neke od značajnijih izmjena u pravilima iz 2012. godine podrazumijevaju 6 uvođenje odredbi koje se tiču zaštite maloljetnika kojima je uvedena i obaveza klasifikacije sadržaja, a koje su u toku 2016. godine dorađene u smislu zabrane emitovanja reality i pseudoreality programa van termina od 24:00 – 06:00 sati. Kako bi pomogla pružaocima medijskih usluga da dodatno shvate mogući uticaj sadržaja u kojima se prikazuju scene nasilja i posljedica nasilja na djecu i maloljetnike, Agencija je izradila dva dokumenta koja se bave uticajem televizije na djecu i maloljetnike – stručni elaborat na temu „Uticaj televizije na djecu i maloljetnike” i „Smjernice za klasifikaciju televizijskih sadržaja“. Ovi dokumenti nude detaljan uvid u način na koji maloljetnici doživljavaju televizijske sadržaje u različitim fazama razvoja djeteta i mlade osobe, te ukazuju na uticaj koji ovakvi sadržaji mogu imati na njihov razvoj. Agencija je izradila i smjernice za primjenu svakog člana Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, kao i Kodeksa o komercijalnim komunikacijama. Svi navedeni dokumenti su dostupni putem službene web stranice Agencije, www.rak.ba. U nastavku je detaljnije opisana priroda utvrđenih slučajeva kršenja Kodeksa o AVM u 2017. godini, po pojedinačnim članovima koji su prekršeni: a. Član 5. (Pravičnost i nepristrasnost) Tekst člana glasi: (1) Audiovizuelnim i radijskim programima će se osigurati tačnost iznesenih informacija u svim programima, a posebno u informativno-političkim i programima o tekućim događajima. Sve uočene greške će blagovremeno biti ispravljene. (2) Audiovizuelnim i radijskim programima će se osigurati da svi programski sadržaji, a naročito informativno-politički i programi o tekućim događajima, budu pravični, nepristrasni i izbalansirani. Pravičnost, nepristrasnost i izbalansiranost postižu se objavljivanjem svih suprotstavljenih stavova, bilo u istom programu ili u nizu drugih programa koji predstavljaju cjelinu u obradi određene tematike. (3) Audiovizuelnim i radijskim programima neće se tendenciozno promovisati interesi jednog političkog subjekta ili bilo koje grupe ili pojedinca, niti će se dozvoliti da prevlada jedno mišljenje ili stanovište kada se radi o kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa. (4) Voditelji i reporteri, autori programa, moderatori u informativno-političkim i programima o tekućim događajima, te debatnim programima i diskusijama mogu izraziti lična mišljenja i stanovišta u vezi s kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa. Ova lica, međutim, neće koristiti prednost stalnog pojavljivanja u programima da bi promovisala vlastite stavove i mišljenja na način na koji bi se mogla narušiti neophodna nepristrasnost i izbalansiranost. Lični stavovi i mišljenja ovih lica će biti jasno naznačeni, kako bi ih publika mogla jasno prepoznati kao takve. (5) Spiker i/ili voditelj programa vijesti će se ograničiti na nepristrasno prenošenje informacija, bez iznošenja ličnih stavova, bilo verbalnom ili neverbalnom komunikacijom. 7 (6) Komentar će uvijek biti jasno odvojen od vijesti. (7) Audiovizuelnim i radijskim programima će se osigurati pravičan tretman pojedinaca i organizacija. (8) Kada se u audiovizuelnim i radijskim programima iznose navodi o nekompetentnosti pojedinaca ili organizacija, ili ako sadrže negativne konotacije na račun bilo kojeg pojedinca ili organizacije, odnosno njihovih postupaka, onima čije se ime spominje će se pružiti prilika da učestvuju u datom programu ili da komentarišu navode. Ukoliko ti pojedinci ili organizacije odbiju učešće u programu ili davanje izjave, zvaničnim službenim zabilješkama će se dokumentovati svaki kontakt ili pokušaj kontakta s njima, a iste će biti arhivirane u periodu od šest sedmica od dana emitovanja programa na koji se odnose. Ova se obaveza ne odnosi na emitovanje informacija koje uslijed hitnosti i/ili javnog interesa ne trpe odlaganje, kada će se s tim pojedincima ili organizacijama stupiti u kontakt čim to okolnosti budu dozvoljavale. Fokus aktivnosti Agencije u 2017. godini je bio upravo na monitoringu poštivanja odredbi u vezi sa pravičnošću i nepristrasnošću u programskim sadržajima, prije svega kada su u pitanju javni RTV servisi u BIH. Tako je po službenoj dužnosti izvršen monitoring i analiza cjelokupnog informativnog programa entitetskih javnih RTV servisa u periodu od dva i po mjeseca. U jednom slučaju (Radio televizija Republike Srpske) utvrđeno je ozbiljno kršenje odredbi iz stavova (2), (3), (6) i (7) člana 5. Kodeksa. Naime, analiza je pokazala da je stanica u svom informativnom programu kontinuirano tendenciozno promovisala interese jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, kroz selektivan pristup izvještavanju, konstantno prikazivanje favoriziranih pojedinaca ili subjekata na afirmativan način te u pozitivnom kontekstu, dok je o aktivnostima opozicionog bloka stranaka u velikom broju slučajeva izvještavala isključivo kritički. Nadalje, u određenom broju priloga uočeno je jednostrano i tendenciozno izvještavanje o različitim političkim, društvenim temama i događajima u Federaciji BiH. Poštivanje principa pravičnosti i nepristrasnosti u programima pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga predstavlja suštinu profesionalnog pristupa u izvještavanju i kreiranju sadržaja koji se pružaju publici. Ovaj princip je naročito bitan u emisijama vijesti i informativno-političkim programima, te programima o tekućim događajima, jer se putem njih javnost upoznaje o svim važnim temama od javnog interesa, informacijama političke, društvene, ekonomske prirode i sl. Profesionalno i odgovorno novinarstvo, ali i primjenjiva pravila Agencije, zahtijevaju da se u ovim programima osigura objektivnost, nepristasnost, pravičnost, a taj zahtjev korisnici dozvola moraju ispuniti odgovornom uređivačkom politikom, a naročito javni RTV servisi koji imaju i zakonsku obavezu da pruže izbalansiran izbor vijesti za sve građane. Ovu odredbu nikako ne treba tumačiti tako da se stvara „vještačka” izbalansiranost, tj. predstavljaju stavovi koji nisu relevantni za neku temu samo za potrebe postizanja izbalansiranosti. Jedinstvena formula za postizanje balansa ne postoji, ona zavisi od svih relevantnih činjenica, uključujući i način izvještavanja, eventualno postojanje suprotstavljenih stavova o nekoj temi i sl. U slučaju da nije moguće pribaviti suprotno mišljenje (npr. ako pojedinac ili organizacija odbije dati izjavu), potrebno je poslužiti se drugim tehnikama kako bi se postigao balans. Na primjer, stanica može potražiti drugačije mišljenje iz niza drugih izvora, dati jasno do znanja da drugačija mišljenja postoje (ne pretpostavljati da je publika a priori svjesna toga), dati do znanja da je stanica pokušala doći do njih, rezimirati ih, odraziti ih 8 kroz pitanja koja voditelj postavlja gostima u studiju, te se kritički postaviti prema stavovima koji se u programu iznose. Nepristrasnost ne znači apsolutnu neutralnost o svakom medijskom sadržaju, niti je nužno svakom mišljenju koje se predstavlja u programu suprotstaviti drugačije mišljenje. Također, ona ne podrazumijeva da se moraju predstaviti sva moguća mišljenja u vezi sa nekom temom, niti da im se mora posvetiti jednako vremena, već da se one predstave na način koji je urednički nezavisan i kojim se ne prejudicira nikakav konačni stav. Posebno je potrebno biti oprezan kod donošenja definitivnih zaključaka ili izjava u vezi sa kontroverznim i osjetljivim temama, kao i temama koje su slojevite i podložne različitim tumačenjima. U skladu s principima transparentnosti i odgovornog postupanja u javnom interesu, pozadina na osnovu koje se iznose određene tvrdnje treba biti transparentna, dostupna i podložna provjeri. Senzacionalizam u iznošenju navoda ozbiljno narušava povjerenje u medije kao profesionalan i nepristrasan izvor informacija. Kodeks, dalje, zabranjuje tendenciozno promovisanje interesa jedne strane u audiovizuelnim i radijskim programima, na primjer, kroz selektivan pristup izvještavanju, konstantno tretiranje favoriziranih ljudi i grupa u pozitivnom kontekstu, kroz unaprijed dogovoreni sadržaj intervjua, "mekana" pitanja koja reporter/voditelj postavlja, ili kroz blagi i popustljiv stav reportera/voditelja – dok se istovremeno ostali tretiraju konstantno u negativnom kontekstu, što se održava kroz npr. skeptična ili ironična pitanja, izraze lica ili ton glasa. Tendenciozno izvještavanje se može postići čak i ako je obezbijeđena izbalansiranost u smislu zastupljenosti različitih stavova ili vremenu posvećenom suprotstavljenim stranama, što znači da su od presudnog značaja upravo kontekst i način izvještavanja. Ukoliko se stavovi jedne strane kontinuirano iznose na afirmativan način, u pozitivnom ili čak i neutralnom kontekstu bez ikakvog kritičkog osvrta, dok se o drugoj strani izvještava kritički i u negativnom kontekstu sa popratnim komentarima i slično, jasno je da se radi o tendencioznom izvještavanju pod krinkom objektivnog novinarstva. Naročito se ne smije dozvoliti da prevlada jedno mišljenje ili stanovište kada se radi o kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa. To ne znači da je za potrebe postizanja balansa potrebno podjednako predstaviti sva mišljenja ili stanovišta. Relevantnost stavova, mišljenja i izjava u vezi sa nekom kontroverznom temom je potrebno procijeniti u svakom konkretnom slučaju, kao i da li ona zaista jesu od javnog interesa. Prilikom izvještavanja o ovim temama, te naročito u emisijama o tekućim događajima sa gostima u studiju koje se bave ovakvim temama, postoji očekivanje da će doći do izjava koje su nabijene emocijama, kontroverzne, često i dramatične, što ne znači da su takve izjave i relevantne. Nadalje, stanice su slobodne, u skladu sa svojom uređivačkom politikom, zauzeti kritički stav prema određenom pitanju, npr. u vezi sa postupcima vlade ili neke institucije, što ne znači da time iskazuju svoju pristrasnost. Naprotiv, u duhu je profesionalnog i odgovornog novinarstva da propituje i istražuje pa i zauzima stav, čak i ako je taj stav izrazito oštar. Međutim, pri tome se mora voditi računa o zastupljenosti drugih mišljenja i stavova, na način i u mjeri u kojoj je to relevantno, imajući u vidu koncept programa, način izvještavanja, ciljnu publiku i očekivanja gledalaca. Tendenciozno izvještavanje se može ogledati i u načinu prezentacije, na primjer montažama u kojima se, namjernim skraćivanjem ili uklanjanjem ključnih dijelova snimka, te manipulisanjem slikom ili tonom, iskrivljuje osnovni smisao saopštenog. Nadalje, u predmetnom slučaju je utvrđeno i da su spikeri/prezenteri vijesti, i novinari u tematskim prilozima iznosili komentare koji nisu jasno odvojeni od vijesti, odnosno da se 9 pojedine informacije o političkim temama i događajima obrađuju na način da se osnovna informacija kombinuje sa komentarima novinara, čime je informativnost podređena komentarisanju, dakle prenošenju individualnih stavova i mišljenja, što nije i ne bi smjelo biti karakteristika programa vijesti. Najčešći primjeri se realizuju na način da se pod krinkom vijesti plasiraju tvrdnje, zaključci, komentari koji su upućujući i pristrasni, te izrazito ostrašćeni, čime je narušen integritet vijesti. U skladu s pravilima Agencije, ali i principima profesionalnog novinarstva, voditeljima, reporterima, autorima programa, moderatorima u informativno-političkim i programima o tekućim događajima, te debatnim programima i diskusijama, dozvoljeno je da izraze lična mišljenja i stanovišta u vezi sa određenim pojavama, događajima, postupcima pojedinaca, državnih organa, političkih partija, kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa, kao i da to rade na karakterističan način, sa određenim prepoznatljivim stilom. Lica koja na bilo koji način učestvuju u programima imaju veliku slobodu izražavanja ličnog mišljenja, koje nije nužno istovjetno uredničkoj politici, ali se u takvim situacijama jasno mora naznačiti da se radi o ličnom mišljenju povodom određene teme. Publika mora imati mogućnost da takav stav ili mišljenje prepozna, kako ne bi došlo do narušavanja neophodne nepristrasnosti i izbalansiranosti. Pravo na iznošenje vlastitih stavova ne poništava obavezu predstavljanja drugih stavova i mišljenja na profesionalan način, dakle, ukoliko se predstavljaju mišljenja ili stavovi koji su suprotni ličnim stavovima voditelja, to ne bi trebalo činiti na način koji ih a priori odbacuje, ili ih koristiti isključivo u svrhu potvrđivanja ispravnosti vlastitih mišljenja. Također, nije dozvoljena zloupotreba ove slobode kako bi se konzistentno promovisali određeni stavovi u korist/protiv određene ideje, grupe ili pojedinaca, ukoliko to nije opravdano kontekstom ili javnim interesom. Međutim, u programima vijesti se informacije moraju prenositi na nepristrasan način, bez iznošenja ličnih stavova bilo verbalnom ili neverbalnom komunikacijom. Programi vijesti trebaju ponuditi publici potpun pregled aktuelnih događanja, upoznati ih sa svim dostupnim relevantnim činjenicama kako bi mogli formirati lični stav. Za oblikovanje vlastitog mišljenja ili stvaranje potpune slike o nekom događaju (npr. istorijskom ili političkom) neophodno je da informacije budu tačne i potpune, bez namjernog izvrtanja činjenica ili čak izostavljanja činjenica koje su bitne za shvatanje prirode tog događaja. Između komentara i vijesti mora postojati jasna razlika kako bi gledaoci mogli slobodno formirati vlastito mišljenje na osnovu objektivnih, potpunih i tačnih informacija. Potrebno je dakle razgraničiti predstavljanje činjenica (koje su podložne provjeri) i lične stavove, mišljenja i komentare tj. vrijednosne sudove. Kad su sve relevantne činjenice tačno i nepristrasno utvrđene, autor može izraziti profesionalnu procjenu događaja. Potrebno je napomenuti i da Agencija nikako ne ulazi u sam izbor i način prezentacije sadržaja u programima. Stanice su slobodne da biraju teme koje će obrađivati i o kojima će izvještavati, kao i da ih interpretiraju u skladu sa svojom uređivačkom politikom, sve dok je osigurano poštivanje Kodeksa o AVM. Međutim, analiza informativnog programa tokom dužeg vremenskog perioda od dva i po mjeseca ukazala je na kontinuitet u izvještavanju ove vrste, odnosno svojevrsno uredničko opredjeljenje da se odabirom emitovanih izjava, novinarskih komentara i samog tona izvještavanja – često veoma senzacionalističkog i ostrašćenog – kontinuirano favorizuje isključivo jedna politička opcija i njeni stavovi, što jasno ukazuje na postojanje namjere stanice da vrši tendencioznu promociju interesa samo jedne strane. Agencija je za utvrđeno kršenje izrekla novčanu kaznu u iznosu od 29.000 KM. Stanica je iskoristila pravo na žalbu Vijeću Agencije kao drugostepenom organu, a koje je odbilo žalbu 10 kao neosnovanu osim u dijelu koji se odnosi na visinu kazne, te je odlučilo da se iznos kazne smanji na 19.000 KM, smatrajući da je i manjom kaznom postignuta svrha kažnjavanja. b. Član 6. (Pravo na odgovor) Tekst člana glasi: (1) Svako fizičko ili pravno lice ima pravo podnijeti zahtjev za objavu odgovora na informaciju objavljenu u audiovizuelnom ili radijskom programu kojim su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. (2) Odgovor će biti dostavljen pružaocu medijske usluge u pisanoj formi putem pošte, telefaksa ili elektronske pošte u roku od 14 dana od objave informacije. Odgovor će biti naslovljen na pružaoca medijske usluge koji je emitovao predmetni program, imati u naslovu referencu na zahtjev za objavu odgovora/ispravke, bit će obrazložen i potpisan od strane fizičkog ili pravnog lica na koje se odnosi objavljena informacija, te biti ograničen na ispravke navoda iz objavljenog programa. (3) Odgovor ili dio odgovora koji se odnosi na ispravljanje netačnih ili nepotpunih informacija će biti objavljen u prvom narednom izdanju programa u kojem je objavljena informacija na koju se daje odgovor. Ukoliko to nije moguće, odgovor će biti objavljen u vremenski najbližem i tematski najsrodnijem programu. (4) Objava odgovora ili dijela odgovora neće biti popraćena protuodgovorom ili dodatnim komentarom, pogotovo ako je riječ o informativno-političkim programima. Ovo ograničenje se ne odnosi na pripremu i objavljivanje dodatnih informacija u vezi s temom na koju se odgovor odnosi, s tim da te informacije neće ugroziti samu svrhu odgovora. (5) Izuzetno od stava (3) ovog člana, objava odgovora se može odbiti u sljedećim slučajevima: a) b) c) (6) ukoliko odgovor predstavlja ili je u vezi s protupravnom radnjom; ukoliko odgovor otvara mogućnost pokretanja građanske parnice protiv onog kome je podnesen zahtjev za odgovor; ukoliko bi objava odgovora predstavljala kršenje odredbi ovog kodeksa. Pružalac medijske usluge će, u slučaju odbijanja objave odgovora, pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva o razlozima takve odluke. Odredbe u vezi sa pravom na odgovor su od ključne važnosti za osiguranje prava na slobodu izražavanja, koje uključuje i slobodu primanja i davanja informacija, ali sa sobom povlači i odgovornosti posebno u vezi sa zaštitom prava i interesa drugih. Izvještavanje koje nadilazi potrebe javnosti o primanju informacija i javni interes, može zadrijeti u zaštićeno područje prava drugih, čime dolazi do povrede tih prava i interesa fizičkih i pravnih lica. 11 Pravo na odgovor je pravno sredstvo i adekvatan način zaštite od objavljivanja informacija koje sadrže netačne činjenice o fizičkom ili pravnom licu, uključujući činjenice i mišljenja koja predstavljaju narušavanje privatnog života ili napad na njegovo dostojanstvo, i iznimno je važno za zdrave odnose između medija i javnosti. Moć medija je nedvosmisleno velika i stoga je od izuzetne važnosti da se koristi na osnovama profesionalnog izvještavanja i novinarstva, a ne kao oružje protiv određenih pojedinaca ili grupa. Ovo je zapravo jedan od osnovnih principa pored slobode izražavanja koji se, bez izuzetka, treba primijeniti. Važnost mehanizma zaštite pojedinca ili organizacije putem prava na odgovor je veoma značajna, jer se na taj način, pored zaštite zainteresovanih lica od objavljivanja netačnih informacija, jača kredibilitet medija i povjerenje u njih. Osim Kodeksa o AVM, odredba kojom se reguliše pravo na odgovor sadržana je i u zakonima o Javnim RTV servisima, te zakonima o zaštiti od klevete koji su na snazi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Kršenje navedenog člana tokom 2017. godine ustanovljeno je u jednom slučaju, i to u vezi sa odredbom iz stava (4). U konkretnom slučaju, stanica je primila zahtjev za objavu odgovora na informacije iznesene u centralnoj informativnoj emisiji. Stanica je dio demanta u vezi sa prvobitno objavljenom informacijom zaista objavila, i to već u narednom izdanju emisije, ali na način da su emitovani dijelovi demanta bili propraćeni komentarima novinara, kao i izjavama lica kojima se prvobitno objavljeni navodi potvrđuju. Dijelovi demanta su zapravo bili iskorišteni za novi prilog na tu temu, koji je u suštini samo ponovio navode iz inicijalnog priloga, što je ozbiljno ugrozilu svrhu demanta te je obezvrijedilo njegovu snagu, a što predstavlja povredu prava na odgovor. Praksa da se objava demanta iskoristi kako bi se lice koje je predmetom izvještavanja dodatno predstavilo u negativnom svjetlu, bez iznošenja novih relevantnih informacija, bila je zabilježena i u prethodnim godinama. c. Član 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi) Tekst člana glasi: (1) Audiovizuelni i radijski programi neće nuditi bilo kakav sadržaj za kojeg se zna ili se može utvrditi da je lažan ili zavaravajući na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili za kojeg postoji opravdana pretpostavka da je lažan ili zavaravajući. (2) Ako se za audiovizuelni i radijski program naknadno ispostavi da je lažan ili zavaravajući, objavit će se ispravka u najkraćem roku. Agencija je tokom 2017. godine zabilježila jedan posebno ozbiljan slučaj kršenja člana 7. Kodeksa o AVM, u kojem je utvrđeno da je tokom izvlačenja glavnog dobitnika u nagradnoj igri koju je stanica priredila za svoje gledatelje, voditeljica programa pročitala jedno ime, dok je na snimku kamera jasno zabilježila da na izvučenoj ceduljici piše sasvim drugo ime. Slučajevi kršenja ovog člana koje je Agencija zabilježila u svojoj praksi najčešće se odnose na slučajne propuste, nemar ili propuštanje stanica da izvrše uvid u materijal koji su preuzele od drugih emitera, s obzirom na to da stanice imaju odgovornost za sve sadržaje koje emituju u svojim programima. U ovom slučaju, međutim, emitovanje lažnog, odnosno zavaravajućeg 12 materijala je učinjeno namjerno, čime ne samo da je ozbiljno povrijeđeno pravo javnosti na tačan i vjerodostojan sadržaj, nego je uzrokovana i direktna štetna posljedica za jednog gledatelja/učesnika u nagradnoj igri. d. Zaštita maloljetnika (članovi 22., 24. i 25.) Tekst članova glasi: Član 22. (Obaveza zaštite maloljetnika i kategorizacije sadržaja) (1) Pružalac medijske usluge će osigurati zaštitu maloljetnika od potencijalno neprimjerenih i štetnih sadržaja. (2) Pružalac medijske usluge je odgovoran za kategorizaciju svih sadržaja koje pruža. (3) Pružalac medijske usluge, pri kategorizaciji sadržaja, treba obratiti pažnju na moguće etičke i druge društvene posljedice prikazivanja tih sadržaja, pri čemu posebno treba uzeti u obzir sljedeće: a) b) c) d) e) f) g) h) da li su nasilje, posljedice nasilja ili ponašanje koje se može lako imitirati i koje može biti štetno za zdravlje i sigurnost ljudi pozitivno vrednovani, odnosno prikazani kao društveno prihvatljivi ili sugerisani kao način rješavanja konflikata/problema; da li su maloljetnici prikazani kao objekti/žrtve nasilja; stepen realističnosti prikaza scena nasilja, posljedica nasilja ili ponašanja koje se može lako imitirati i koje može biti štetno za zdravlje i sigurnost ljudi; učestalost, slikovitost i detaljan prikaz scena nasilja, seksualnih aktivnosti, neprimjerenog jezika, sugestivnih oblika ponašanja koje se može lako imitirati i koje može biti štetno za zdravlje i sigurnost ljudi; da li se radi o prikazu ponašanja uvredljivog za ljudsko dostojanstvo; učestalost i intenzitet i trajanje krupnih kadrova i/ili detaljnih verbalnih, grafičkih i/ili tekstualnih opisa brutalnosti i vulgarnosti; prateće estetske efekte (muzika, maske, šminka, itd.) koji mogu djelovati uznemiravajuće ili stvarati strah kod publike; kontekst i/ili programski žanr u kojem se sadržaji prikazuju. Član 24. (Sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika) (1) Pružalac medijske usluge će osigurati zaštitu maloljetnika od sadržaja za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti njihov fizički, psihički ili moralni razvoj, bilo tehničkom zaštitom ili odgovarajućim rasporedom i označavanjem sadržaja. Ovi sadržaji uključuju, ali se ne ograničavaju na scene grubog nasilja, seksa, vulgarne izraze i prizore ili scene zloupotrebe alkohola i opojnih droga. Ova obaveza se ne odnosi na informativnopolitičke i programe o tekućim događajima, na koje se primjenjuje član 9. ovog kodeksa. 13 (2) Zabranjeno je prikazivanje pornografskog sadržaja bez tehničke zaštite. Pored toga, u medijskim uslugama na zahtjev, pornografski sadržaj će biti izdvojen od ostalih sadržaja kao poseban dio kataloga. Član 25. (Raspored i označavanje sadržaja u svrhu zaštite maloljetnika) (1) Sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika, koji se prikazuju bez tehničke zaštite, bit će označeni odgovarajućom grafičkom oznakom koja će biti jasno istaknuta na ekranu tokom cijelog njihovog trajanja. (2) Grafičke oznake se odnose na sljedeće kategorije sadržaja i primjenjuju se kako slijedi: a) Kategorija 12+: sadržaji koji nisu namijenjeni maloljetnicima ispod 12 godina će se prikazivati između 20:00 i 06:00 sati, uključujući ali ne ograničavajući se na: 1) sadržaje u kojima se povremeno prikazuju scene nasilja i posljedice tog nasilja, bez prikazivanja detaljnih scena istog, a koje imaju jako uredničko/umjetničko opravdanje; 2) sadržaje u kojima se prikazuje prirodna nagost bez seksualnog konteksta, te scene seksualne aktivnosti koje su kratke i prikazane na diskretan način; 3) sadržaje u kojima su povremeno zastupljene blage psovke koje su opravdane kontekstom. b) Kategorija 16+: sadržaji koji nisu namijenjeni maloljetnicima ispod 16 godina će se prikazivati između 22:00 i 06:00 sati, uključujući ali ne ograničavajući se na: 1) sadržaje u kojima se povremeno prikazuju scene umjerenog nasilja i posljedice tog nasilja, uključujući i detaljno prikazivanje povreda, ozbiljnih rana i krvi, posebno ukoliko je takvo nasilje predstavljeno kao prihvatljivo i ukoliko se može lako imitirati; 2) sadržaje u kojima se prikazuju nagost i seksualnost, bez eksplicitnog prikazivanja spolnih organa i seksualnog odnosa, a koji su opravdani kontekstom i čija primarna namjena nije podizanje seksualnog uzbuđenja ili stimulacija publike; 3) umjerenu upotrebu neprimjerenog jezika sa šalama i izrazima čija je namjera provociranje i uznemiravanje, te umjereno korištenje vulgarnih izraza i psovki. c) Kategorija 18+: sadržaji koji nisu namijenjeni maloljetnicima ispod 18 godina će se prikazivati između 24:00 i 06:00 sati, uključujući ali ne ograničavajući se na: 14 1) prikaze teškog nasilja i teških i zastrašujućih posljedica nasilja i eksplicitan prikaz scena seksualnog nasilja; 2) detaljne prikaze seksualnih aktivnosti u sadržajima čija primarna namjera nije podizanje seksualnog uzbuđenja ili stimulacija publike; 3) sadržaje čija je primarna namjera podizanje seksualnog uzbuđenja ili stimulacija publike, a koji prikazuju nagost u zavodljivim, provokativnim seksualnim položajima bez eksplicitnog prikazivanja spolnih organa tokom seksualnog odnosa; 4) sadržaje u kojima se često upotrebljavaju najgrublje psovke i vulgarni izrazi. (3) Sadržaji koji ne sadrže elemente koji bi mogli narušiti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika mogu se prikazivati bez vremenskog ograničenja i ne označavaju se grafičkim oznakama. (4) Sadržaji iz stava (2) ovog člana se u medijskim uslugama na zahtjev mogu prikazivati bez vremenskog ograničenja, uz obavezu postavljanja grafičkih oznaka u katalogu ponuđenih sadržaja. Iznimka su sadržaji koji spadaju u kategoriju 18+, koji mogu biti prikazivani bez vremenskog ograničenja samo ukoliko postoji tehnička zaštita. U suprotnom, ovi sadržaji će biti prikazivani između 24:00 i 06:00 sati. (5) Najave sadržaja iz stava (2) ovog člana neće uključivati opise i scene za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika. Najave ovih sadržaja će sadržavati grafičku oznaku koja određuje kategoriju u koju takav sadržaj spada. (6) Ovaj član se odnosi i na sadržaje pružaoca medijske usluge radija, s tim što se označavanje sadržaja u skladu s navedenom kategorizacijom vrši pomoću odgovarajućeg zvučnog upozorenja na početku i nakon svake pauze u takvom sadržaju. U skladu s odredbama EU Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama, Kodeks o AVM dijeli sadržaje koji mogu imati uticaj na fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika u dvije kategorije. Prvu kategoriju predstavljaju sadržaji koji bi mogli ozbiljno narušiti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika i čije je emitovanje zabranjeno. Drugu kategoriju čine oni sadržaji koji predstavljaju manji nivo opasnosti za narušavanje dobrobiti maloljetnika, odnosno oni sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika, te čije emitovanje nije zabranjeno, ali je podložno ograničenjima. U tom slučaju je zaštitu potrebno obezbijediti putem pregleda sadržaja prije njihovog emitovanja, kategorizacijom, te označavanjem i vremenskim ograničenjima emitovanja, primjenom mjera tehničke zaštite u slučaju kada je to potrebno, kao i emitovanjem upozorenja prije emitovanja uznemirujućih sadržaja u informativnim i drugim programima. Korištenje grafičkih oznaka je određeno tako da iste moraju biti označene na ekranu jasno istaknutom grafičkom oznakom 12+, 16+ ili 18+ tokom cijelog trajanja. Pravilna klasifikacija sadržaja ne oslobađa pružaoca medijskih usluga od obaveze da taj sadržaj emituje u prikladnom vremenskom periodu. Dakle, programski sadržaj koji nije primjeren za uzrast do 16 godina nije dovoljno samo označiti oznakom 16+, već ga je potrebno emitovati iza 22:00 sata. 15 Pružaoci medijskih usluga imaju isključivu odgovornost za klasifikaciju sadržaja. S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedno strukovno tijelo koje daje stručne preporuke za klasifikaciju ili klasificira sadržaje u pogledu njihove podobnosti za maloljetnike, pružaoci medijskih usluga su dužni prije emitovanja sami pogledati sve sadržaje i klasificirati ih na odgovarajući način u skladu sa odredbama Kodeksa o AVM. Odluku o terminu prikazivanja ili odgovarajućoj klasifikaciji sadržaja za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika, pružaoci medijskih usluga donose na osnovu prisustva sljedećih elemenata: nasilja i posljedica nasilja, opasnog i štetnog ponašanja, zloupotrebe alkohola i opojnih droga, zastrašujućih sadržaja, neprimjerenog i vulgarnog jezika, nagosti i seksualnosti. Nadalje, potrebno je obratiti pažnju na kontekst u kojem se ovi elementi pojavljuju, kao i na programski žanr i ciljanu publiku (da li je riječ o edukativnom, historijskom ili komičnom kontekstu, kritičkoj obradi štetnog ponašanja ili ukazivanju na opasnost ili štetnost određenog ponašanja). Primijećeno je da korisnici dozvola još uvijek ne pridaju dovoljno važnosti ovom pitanju. U toku 2017. godine, Agencija je zabilježila kršenje navedenih odredbi u vezi sa zaštitom maloljetnika u slučaju emitovanja dokumentarnog filma u terminu od 20:31 časova, a u kojem su, između ostalog, prikazani eksplicitni i detaljni snimci grupnih seksualnih aktivnosti. Iako namjera spornih snimaka nije bila podizanje seksualnog uzbuđenja ili stimulacija publike, dakle nije se radilo o pornografskom sadržaju, već sadržaju koji je prikazan isključivo u kontekstu teme dokumentarnog filma i ilustracije narativnog sadržaja, taj konkretni sadržaj je po svojoj prirodi podlijegao obavezi odgovarajuće klasifikacije i shodno tome, emitovanju u odgovarajućem terminu. Ovaj slučaj ilustruje da se stanice prilikom određivanja kategorija ne mogu voditi isključivo žanrom i kontekstom sadržaja, već i pojedinačnim elementima koje on sadrži. Obaveza klasifikacije i emitovanja u pripadajućem terminu odnosi se na sve vrste sadržaja (filmovi, serije, muzički spotovi, reklame, zabavne emisije itd.) i potrebno je uzeti u obzir sve elemente sadržaja (sliku, ton, tekst ispisan u “krolu” i drugo). 16 2.2 KRŠENJA KODEKSA O KOMERCIJALNIM KOMUNIKACIJAMA U 2017. Agencija je izrekla ukupno sedam (7) izvršnih mjera (finansijske kazne u ukupnom iznosu od 41.500,00 KM) po osnovu utvrđenog kršenja primjenjivih odredbi Kodeksa o komercijalnim komunikacijama (Kodeks o KK), kako slijedi: PREKRŠILAC TV BN KAZNA (NOVČANA U KM) 3.500,00 KM Alternativna televizija 3.000,00 KM RTRS 3.000,00 KM Pink BH 5.000,00 KM Hayat 8.000,00 KM Alternativna televizija 14.000,00 KM Televizija Kantona Sarajevo 5.000,00 KM ODREDBA Član 3. (Opći principi) st. (1) i (2), član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja) st. (1) i (5), član 9. (Trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine) stav (1) i 16. (Opći principi u vezi sa sponzorstvom) Član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja i teletrgovine) stav (5) Član 20. (Javni RTV servisi) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine) stav (1) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine) stav (1) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine) stav (1) Član 16. (Osnovni principi u vezi sa sponzorstvom) st. (2) i (3) Najčešća kršenja odredbi Kodeksa o KK u 2017., to jest pet (5) od ukupno sedam (7) izrečenih izvršnih mjera su se odnosila na kršenja odredbi koje se tiču trajanja televizijskog oglašavanja i teletrgovine u programima, jedno kršenje odredbi u vezi sa sponzorstvom, te jedno kršenje koje se tiče rasporeda televizijskog oglašavanja. Pravila u vezi sa komercijalnim komunikacijama su bitna s aspekta zadovoljavajuće zaštite potrošača. Cilj primjene pravila je postizanje ravnoteže između tržišne utakmice i zaštite potrošača. Pored toga što pravila Agencije postavljaju osnovna načela u vezi s uključivanjem reklamnih sadržaja u programe korisnika dozvole, odredbe daju niz mogućnosti korisnicima dozvola da ih inkorporiraju u programske sadržaje. Međutim, evidentno je da korisnici dozvola često ne primjenjuju odredbe koje im omogućavaju nesmetano uključivanje komercijalnih sadržaja u skladu sa pravilima. Primjera radi, Kodeks o KK stanicama daje mogućnost raznih tipova komercijalnih komunikacija, koje uključuju reklamne blokove, oglašavanje na dijelu ekrana, telepromociju, teletrgovinu, plasman proizvoda i virtuelno oglašavanje. Agencija primjećuje da se određeni vidovi komercijalnih komunikacija uopće ne primjenjuju ili vrlo malo primjenjuju (kao što je plasman proizvoda i virtualno oglašavanje), dok se drugi vidovi koriste na pretjeran i nedopušten način (kao što je, na primjer, vidljivo kod prikrivenih komercijalnih komunikacija i sponzorstva). Priroda kršenja Kodeksa o KK, kao i trendovi koje je Agencija primijetila u praćenju poštivanja odredbi su predstavljeni u daljem tekstu po svakom članu koji je prekršen u 2017. godini. 17 a. Član 3. (Opći principi komercijalnih komunikacija) Tekst člana glasi: (1) Komercijalne komunikacije će biti odmah prepoznatljive kao takve. (2) Prikrivene i obmanjujuće komercijalne komunikacije su zabranjene. (3) U komercijalnim komunikacijama neće se koristiti tehnike djelovanja na podsvijest. (4) Komercijalne komunikacije neće: a) dovoditi u pitanje poštivanje ljudskog dostojanstva; b) ponižavati, zastrašivati ili podsticati na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv osobe ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, njegovih prava i sloboda; c) biti uvredljive ili u suprotnosti sa općeprihvaćenim standardima pristojnosti; d) podsticati ponašanje koje je štetno za zdravlje ili sigurnost; e) podsticati ponašanje koje je štetno za okoliš. (5) Zabranjene su komercijalne komunikacije kojima se prikazuje bezrazložna upotreba sile ili prijetnja upotrebom sile. (6) Oglašivač ili sponzor ni pod kojim okolnostima neće vršiti uticaj na sadržaj audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa, kao ni na raspored televizijskog ili radijskog programskog sadržaja, na način da djeluje na uredničku odgovornost i nezavisnost pružaoca medijskih usluga. (7) Osobe koje redovno nastupaju u audiovizuelnim programima vijesti ili audiovizuelnim programima o tekućim događajima neće učestvovati vizuelno niti govorom u televizijskom oglašavanju i teletrgovini, kao ni u oglašavanju i teletrgovini u programima radija. (8) Komercijalne komunikacije će poštovati principe poštene konkurencije, općeprihvaćene u poslovanju, te neće štetiti interesima potrošača. (9) Audiovizuelne komercijalne komunikacije koje oglašavaju proizvode ili usluge koje se mogu dobiti putem pozivanja telefonskih brojeva sa dodatnom vrijednošću sadržavat će jasnu i vidljivu oznaku cijene takvog poziva, uključujući cijenu PDV-a i druge podatke vezane za pozivanje, na način da veličina istaknute cijene poziva, uključujući cijenu PDV-a i druge podatke vezane za pozivanje, ne smije biti manja od 2/3 veličine istaknutog telefonskog broja. (10) Komercijalne komunikacije neće ni na koji način zloupotrebljavati i/ili manipulisati sujevjerjem, strahovima ili lakovjernošću pojedinaca ili javnosti, niti će podsticati na potencijalno štetna ponašanja. (11) Komercijalne komunikacije neće promovisati nadriljekarstvo, kao ni usluge u vezi s 18 nadriljekarstvom. (12) Komercijalne komunikacije koje direktno ili indirektno upućuju na erotiku ili pornografiju (hot-line, oglašavanje i teletrgovina štampe, filmova i sl.) emitovat će se samo u periodu između 24:00 i 06:00 sati. Ovo ograničenje se ne primjenjuje na sadržaje koji se prikazuju uz tehničku zaštitu, kao ni na medijske usluge na zahtjev. (13) Komercijalne komunikacije koje na bilo koji način promovišu paranormalne pojave i parapsihologiju, kao i sve usluge u vezi s navedenim emitovat će se samo u periodu između 24:00 i 06:00 sati. Ovo ograničenje se ne primjenjuje na sadržaje koji se prikazuju uz tehničku zaštitu, kao ni na medijske usluge na zahtjev. Agencija je utvrdila jedno (1) kršenje navedene odredbe koja nalaže da komercijalne komunikacije moraju biti odmah prepoznatljive kao takve, te one kojima se direktno zabranjuju prikrivene i obmanjujuće komercijalne komunikacije. Ovo kršenje se, inače, često manifestuje kod gostovanja predstavnika firmi ili fizičkih lica ili predstavljanja određenih proizvoda i usluga, obično u formi kolažnih i zabavnih sadržaja, sa voditeljem u studiju, ali sadržaja u obliku priloga. U ovakvim sadržajima nije osigurano opće načelo komercijalnih komunikacija koje glasi da komercijalne komunikacije moraju biti odmah prepoznatljive kao komercijalni, a ne kao urednički programski sadržaj. Umjesto toga, česta je pojava da se kroz razgovor voditelja s gostima vrši promocija proizvoda ili usluga gosta/predstavnika, a što se često radi i u direktnim pozivima na kupovinu ili korištenje proizvoda/usluga. Ovakvi sadržaji predstavljaju prikrivene komercijalne komunikacije, odnosno sadržaje koji nisu predstavljeni kao komercijalne komunikacije, ali koje stanica koristi u svrhu oglašavanja, tj. u cilju promocije i unapređenja ponude određenih proizvoda i usluga. Ovakvom praksom dolazi do narušavanja principa prepoznatljivosti komercijalnih komunikacija u odnosu na urednički sadržaj, s obzirom na to da je predstavljanje proizvoda ili usluga izvršeno u okviru samog uredničkog sadržaja. Kad je promotivni sadržaj “kamufliran” na način da ga prosječan gledalac ne doživljava kao takvog, to predstavlja prikriveno oglašavanje. Odlučujući kriterij je namjera da se potrošača navede, uzimajući u obzir kontekst i prirodu samog programa unutar kojeg se pojavljuje prikrivena komercijalna komunikacija. Zabranu prikrivenih komunikacija ne treba interpretirati na način da je zabranjena svaka referenca na bilo koji proizvod, uslugu, ime, zaštitni znak ili djelatnost koja nije predstavljena i identifikovana kao komercijalna komunikacija. U tom svjetlu, jedan od mogućih “signala” prikrivenih komercijalnih komunikacija je tzv. “neopravdano isticanje”. Neopravdano isticanje proizvoda, usluge, robne marke i slično, na primjer, njihovim učestalim ili uzastopnim prikazivanjem ili “napadnim” načinom prezentacije koje nije urednički opravdano, također može ukazivati na prikrivene komercijalne komunikacije. Prikrivene komercijalne komunikacije su praksa koja može imati negativan uticaj na ponašanje potrošača. Promocija određenog proizvoda ili usluge u okviru sadržaja koji nije predstavljen kao reklamni, na gledaoce djeluje na način da taj proizvod ili uslugu dožive vjerodostojnije nego u slučaju klasičnog oglašavanja, prema kojem se uobičajeno pristupa sa određenom kritičkom distancom. Pored toga, pogrešno predstavljanje, tj. predstavljanje koje nije prikazano kao promocija, ukazuje na namjeru pružaoca medijske usluge da zaobiđe pravila koja se odnose na 19 komercijalne komunikacije, poput obaveze označavanja ili ograničenja u pogledu rasporeda i trajanja oglašavanja i teletrgovine. b. Član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja i teletrgovine) Tekst člana glasi: (1) Televizijsko oglašavanje i teletrgovina će biti prepoznatljivi kao takvi i razlikovati se od uredničkog sadržaja. Televizijsko oglašavanje i teletrgovina će se jasno odvojiti od drugih dijelova programa putem optičkih i/ili akustičkih i/ili prostornih sredstava. (2) Televizijsko oglašavanje i teletrgovina emitovat će se u blokovima, osim u slučajevima predviđenim ovim kodeksom. Televizijsko oglašavanje ili teletrgovina će se emitovati između programa ili unutar programa tako da integritet programa i prava nosilaca vlasničkih prava ne budu narušeni, uzimajući u obzir prirodne pauze u programu, te trajanje i prirodu programa. (3) Pojedinačni spotovi za televizijsko oglašavanje i spotovi za teletrgovinu su iznimka. Izuzetak iz ove odredbe predstavljaju pojedinačni spotovi za televizijsko oglašavanje i spotovi za teletrgovinu za vrijeme prijenosa sportskih događaja i drugih događaja uživo. (4) Prikazivanje filmova snimljenih za televiziju (isključujući serije, serijale i dokumentarne programe) i kinematografskih djela može se prekidati televizijskim oglašavanjem i/ili teletrgovinom jednom za svaki cjelokupni blok u trajanju od 30 minuta. (5) Programi vijesti i programi za djecu, ako traju 30 minuta ili manje, neće se prekidati televizijskim oglašavanjem i/ili teletrgovinom. Ukoliko je njihovo trajanje duže od 30 minuta, primjenjivat će se odredbe iz stava (4) ovog člana. Televizijsko oglašavanje i teletrgovina neće se emitovati tokom prijenosa vjerskih službi. (6) Oglašavanje alkoholnih pića, piva, lijekova, medicinskih tretmana, pomagala i sredstava, uključujući i dodatke prehrani, medicinske ustanove, sredstva za regulisanje tjelesne težine, sredstva za paljenje, zapaljive materije i druga opasna sredstva, vjerske poruke i igre na sreću neće se emitovati 15 minuta prije, tokom i 15 minuta nakon dječijeg programa. Kršenje ovih odredbi također je utvrđeno u dva (2) slučaja: jedan se odnosi na blokove za oglašavanje koji na odgovarajući način nisu odvojeni od programa najavnom i odjavnom špicom, tj. odgovarajućim optičkim i/ili akustičkim i/ili prostornim sredstvima, a drugi slučaj se odnosi na prekide programa vijesti kraćih od 30 minuta blokovima za oglašavanje. Oglašavanje i teletrgovina moraju se jasno odvojiti od drugih dijelova programa putem optičkih i/ili akustičkih i/ili prostornih sredstava. Ova sredstva su bitna jer signalizuju gledaocima ili slušaocima da je nastupio prekid u prijenosu uredničkog sadržaja i da slijede komercijalne poruke. Ukoliko se oglašavanje ili teletrgovina odvijaju na način da se određeni proizvod ili usluga promoviše ili nudi gledaocima kroz razgovor voditelja i gosta u studiju ili slično, prepoznatljivost se može obezbijediti i tako da voditelj najavi konkretan sadržaj kao oglašavanje/teletrgovinu i na taj način signalizira gledaocima da se ne radi o uredničkom, već o plaćenom, tj. komercijalnom sadržaju. 20 Sami blokovi se mogu emitovati i unutar jednog programa pod uslovom da se ne narušavaju integritet programa i prava nosilaca vlasničkih prava. To znači da je potrebno voditi računa da se prekidima ne našteti interesima gledalaca/slušalaca, autora i kreatora programa. Pri određivanju rasporeda i mjesta prekida naročito je potrebno uzeti u obzir prirodne pauze u programu, ali i ukupno trajanje i samu prirodu programa. Prirodne pauze u programu su, naprimjer, prekidi između dvije odvojene programske cjeline ili scene, te je na njima važno insistirati kako bi se izbjeglo stvaranje usiljenih i neprirodnih prekida, npr. prekidanje usred scene, dijaloga, prekidanje narativnog toka, u trenucima napetosti, iščekivanja (osim kada se sama scena završava na taj način). Isto tako, potrebno je obratiti pažnju na prekide programa uživo koji također trebaju pratiti prirodne pauze, uključujući i pauze koje pravi reporter ili komentator. Pored prirodnih pauza, potrebno je obratiti pažnju i na ukupno trajanje programa, tj. izbjeći prečeste prekide koji ometaju normalno praćenje programa i odvlače pažnju gledalaca od odabranog programskog sadržaja, za one programske žanrove za koje Kodeks o KK ne propisuje dozvoljeni broj prekida (npr. serije). Sama priroda programa također igra značajnu ulogu. Naime, veoma je važno obratiti pažnju na primjerenost prekida u slučaju prijenosa programa sa izrazito ozbiljnom ili osjetljivom tematikom, npr. prijenosi obilježavanja godišnjica ratnih stradanja, komemorativnih skupova i slično. Odredba koja se tiče rasporeda oglašavanja i teletrgovine unutar programa propisuje i ograničenja u pogledu programa vijesti i programa za djecu, koji se ne smiju prekidati oglašavanjem ili teletrgovinom ukoliko je njihovo trajanje 30 minuta ili manje. c. Član 9. (Trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine) Tekst člana glasi: (1) Trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine, uključujući oglašavanje na dijelu ekrana i telepromociju, za privatne televizijske stanice iznosit će najviše 12 minuta po satu, uz izuzetak izloga za teletrgovinu. (2) Trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine, uključujući oglašavanje na dijelu ekrana i telepromociju, za javne televizijske stanice iznosit će najviše četiri minute po satu, uz izuzetak izloga za teletrgovinu. (3) Odredbe iz st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na: (a) najave pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga u vezi s vlastitim programima i uslugama, kao i sporednim proizvodima i uslugama neposredno proizišlim iz tih programa i usluga, najava sponzorstva i plasmana proizvoda; (b) najave pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga u vezi s njegovim drugim audiovizuelnim medijskim uslugama ili audiovizuelnim medijskim uslugama povezanog pravnog lica; (c) oglase u interesu javnosti i pozive na humanitarne akcije, ukoliko se emituju besplatno. (4) Za obračun trajanja televizijskog oglašavanja i teletrgovine računa se period od 60 minuta, a koji počinje u prvoj minuti i traje do isteka 60. minute jednog sata. (5) Izlozi namijenjeni za teletrgovinu će biti jasno određeni kao takvi pomoću optičkih i akustičkih sredstava na početku i na kraju izloga, te bez prekida trajati najmanje 15 minuta. 21 Maksimalno će biti osam takvih izloga dnevno. Njihovo sveukupno trajanje neće iznositi više od tri sata dnevno. Kada je u pitanju ova odredba, utvrđena su četiri (4) kršenja u smislu trajanja reklamnog vremena. Evidentirana su prekoračenja najčešće tako što su emitovani spotovi za oglašavanje unutar programa, kao što su izlozi za teletrgovinu. Počinjena su i manja odstupanja od dopuštenog reklamnog vremena nevezano za izloge za teletrgovinu. Izlozi za teletrgovinu kao poseban programski žanr posmatra se odvojeno od ostalih kategorija oglašavanja i teletrgovine te se na njega ne primjenjuju jednaka ograničenja u trajanju. Između ostalog, propisano je da se izlozi za teletrgovinu ne smiju prekidati bilo kojim drugim materijalom, bilo da se radi o pojedinačnim spotovima ili blokovima za oglašavanje, odnosno teletrgovinu, ili uredničkom sadržaju. Naprimjer, u slučaju da se izlog za teletrgovinu, koji je inače označen kao takav uvodnom i odjavnom špicom te traje duže od 15 minuta, sastoji od nekoliko “pravih” spotova za teletrgovinu i jednog samog spota za oglašavanje (koji dakle ne predstavlja direktnu ponudu), takva programska cjelina se više ne može smatrati izlogom za teletrgovinu, već nizom pojedinačnih spotova za teletrgovinu i oglašavanje. Kao takvi oni se ubrajaju u propisano ukupno trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine po satu, što je dovelo do drastičnih odstupanja od dozvoljenog reklamnog vremena. Ustanovljena su i odstupanja od dozvoljenog limita za reklamne sadržaje, bez obzira na izloge za teletrgovinu, ali u manjoj mjeri. Propisano je da ukupno trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine po satu ne smije iznositi više od 12 minuta za privatne televizijske i radiostanice, odnosno 4 minute za javne televizijske stanice i 6 minuta za javne radiostanice. U radijskim programima privatnih stanica dozvoljeno je vršiti slobodnu preraspodjelu vremena za oglašavanje, ali tako da ukupan udio oglašavanja ne pređe 20% dnevnog prijenosa. Ovo ograničenje se odnosi na sve oblike oglašavanja i teletrgovine, bez obzira na način prezentacije: u blokovima, pojedinačni spotovi za oglašavanje i teletrgovinu, oglašavanje na dijelu ekrana, telepromocija, oglašavanje u sklopu posebnih priloga u emisijama i slični sadržaji. Svaki oblik oglašavanja i teletrgovine (izuzev izloga za teletrgovinu) ulazi u ukupno dozvoljeno vrijeme po satu namijenjeno za emitovanje oglašavanja i teletrgovine. Prema odredbi, „satom” u svrhu primjene ovog člana se smatra jedan puni sat koji započinje u prvoj minuti i traje do isteka 60. minute (npr. 00:00 – 00:59), a ne period od 60 minuta koji može započeti u bilo kojem trenutku (npr. 00:05-01:04). Ovakav obračun važi za sve RTV stanice, izuzev javnih RTV servisa. U slučaju javnih RTV servisa, Dozvolom Sistema je propisano da se za obračun marketinškog vremena računa period u trajanju od 60 minuta, a koji počinje u 31. minuti jednog i traje do isteka 30. minute narednog sata (npr. 00:31 – 01:30). Svaki servis može mijenjati navedeni period obračuna zavisno do poslovnih potreba, a svaka takva promjena mora biti u pisanoj formi najavljena Agenciji najmanje 15 dana ranije, kako bi bila evidentirana. Odredbe o trajanju se ne primjenjuju na najave pružaoca medijskih usluga u vezi sa vlastitim programima (tzv. “promo”), kao što su identifikacija pružaoca medijske usluge ili programa, najave programa koji slijede, uključujući i najave filmova i ostalih sadržaja koji će se emitovati u bližoj budućnosti itd, isječci iz još neemitovanih programa koji imaju svrhu najave itd., te na 22 najave sporednih proizvoda neposredno proizašlih iz programskog sadržaja tog pružaoca medijske usluge, kao i najave sponzorstva i plasmana proizvoda. d. Član 16. (Opći principi u vezi sa sponzorstvom) Tekst člana glasi: (1) Sponzor ni pod kojim okolnostima neće vršiti uticaj na sadržaj sponzorisanih audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa, kao ni na raspored sponzorisanih televizijskih ili radijskih programa, na način da djeluje na uredničku odgovornost i nezavisnost pružaoca medijskih usluga. (2) Gledaoci će biti jasno upoznati sa postojanjem ugovora o sponzorstvu. Sponzorisani program će biti jasno označen kao takav imenom, logom i/ili drugim simbolom sponzora, kao što su njegov proizvod ili usluga ili njegov prepoznatljivi znak, na odgovarajući način na početku, tokom i/ili na kraju programa. Oznaka sponzorstva se neće neopravdano isticati i bit će ograničena na kratku i neutralnu identifikaciju sponzora, te neće sadržavati dodatne informacije o sponzoru ili promotivno upućivati na proizvod ili uslugu sponzora. (3) Sponzorisane audiovizuelne medijske usluge ili medijske usluge radija, odnosno programi, neće direktno podsticati na kupovinu ili unajmljivanje proizvoda ili usluga sponzora ili neke treće strane, a posebno putem promotivnog upućivanja na proizvod ili uslugu. (4) Uredničku kontrolu sponzorisanih programa u potpunosti vrši pružalac medijskih usluga. Agencija je ustanovila dva (2) kršenja relevantnih odredbi Kodeksa o KK koje se odnose na odredbe u vezi sa sponzorstvom. Relevantne odredbe propisuju da sponzorisane audiovizuelne medijske usluge ili medijske usluge radija, odnosno programi, ne smiju direktno poticati na kupovinu ili unajmljivanje proizvoda ili usluga sponzora ili neke treće strane, a posebno putem promotivnog upućivanja na proizvod ili uslugu, Kao i u prethodnim slučajevima i sada su vidljivi sponzorisani programi unutar kojih su na izražen način istaknuti posteri sa logom sponzora ili se vrši konzumiranje proizvoda sponzora od strane voditelja i učesnika programa. Pored toga, evidentni su primjeri priloga o određenim proizvodima uz gostovanje predstavnika kompanije koja je vlasnik tog proizvoda uz uobičajeno poklanjanje tih proizvoda gledaocima, u kojima i voditelji potenciraju razgovor o kvalitetama tog proizvoda i pozivanje gledalaca da učestvuju i/ili kupe te proizvode. Ovakvi sadržaji su redovno uređeni tako da i studio sadrži logo, postere i proizvode sponzora. Redovni su i primjeri isticanje dodatnih informacija o sponzoru, kao što su adresa, brojevi telefona, web adresa, lokacija sponzora i slično, čime se također postiže upućivanje gledalaca na nabavku roba i usluga koje nudi sponzor. Ovakvom praksom se krši jedan od ključnih principa sponzorstva, a to je da sponzorisani programi ne smiju sadržavati nikakve promotivne elemente. Cilj ove odredbe je da spriječi bilo kakvu promociju proizvoda ili usluge sponzora unutar sponzorisanog programa. Promotivno upućivanje na određeni proizvod ili uslugu je osnovna karakteristika oglašavanja koja je forma odvojena od sponzorstva i podliježe drugačijim pravilima, prije svega pravilu odvajanja i 23 ograničenjima u pogledu rasporeda ovih sadržaja i njihovog trajanja. Ako se ima u vidu da je zlatno pravilo svih oblika komercijalnih komunikacija izbjeći uticaj na urednički sadržaj programa, kod oglašavanja se to postiže odvajanjem i ograničenim trajanjem, dok se kod sponzorstva to postiže zabranom promotivnog upućivanja. Ova zabrana je naročito važna zbog opasnosti prikrivenog oglašavanja kod kojeg se postiže isti efekat kao oglašavanje, ali se zaobilaze pravila koja se primjenjuju na oglašavanje, čime se ozbiljno krše propisane norme, što je također vidljivo kao praksa. Zabrana promotivnog upućivanja se ne odnosi samo na sadržaj sponzorisanog programa, već i na oznake i najave sponzorstva. Označavanje i najave moraju biti svedene na identifikaciju sponzorstva, budući da je to i njihova namjena, te ne smiju sadržavati reklamne poruke, pozivati na kupovinu ili sadržavati elemente koji bi mogli promovisati sponzora, odnosno njegovu ponudu, a što je također široko rasprostranjena praksa. U sponzorisanim programima i oznakama/najavama sponzorstva su zabranjene bilo kakve reference na sponzora, njegove proizvode ili usluge, koje se ne mogu podvesti pod identifikaciju sponzora, tj. informaciju gledaocima o tome ko je omogućio produkciju i gledanje konkretnog programa, već sadrže elemente koje uobičajeno sadrži oglašavanje i putem kojih se postiže promotivno upućivanje. Agencija je ustanovila da se na proizvode/usluge sponzora promotivno upućuje direktno, npr. direktnim pozivanjem na kupovinu, isticanjem prednosti i kvaliteta proizvoda sponzora ili njegovog vodećeg položaja na tržištu, korištenjem fraza, slogana, vizuelnih ili zvučnih elemenata direktno preuzetih ili koji podsjećaju na reklamu za taj proizvod, ali i indirektno (isticanjem dodatnih informacija kao što su adresa, brojevi telefona, web adresa, lokacija sponzora i sl.). Relevantne odredbe Kodeksa o KK daju izuzetno velike mogućnosti stanicama da neometano pristupaju realizaciji sponzorisanih ugovora i sporazuma, pri čemu je veoma važno zaštititi gledaoce, a što se u praksi veoma lako postiže poštivanjem gore navedenih principa. Ukoliko se sponzorisani programi i realizuju na taj način, postiže se najbolji spoj stvaranja audiovizuelnih sadržaja za gledaoce uz učešće privrednih subjekata, ali na način da se sačuva integritet kako samih sadržaja, tako i gledalaca, a izvrši se dozvoljeno reklamiranje sponzorisanih proizvoda i usluga. Poštivanjem pomenutih principa sponzor ni u kom slučaju nije „zakinut“ ili nedovoljno prikazan. Dapače, sponzorstvo je samo jedno od dodatnih mogućnosti kako za korisnika dozvole Agencije da ostvaruju prihode od komercijalnih komunikacija, tako i za sponzora da bude identifikovan i prepoznat. e. Član 20. (Javni RTV servisi) Tekst člana glasi: Trajanje oglašavanja i teletrgovine za javne RTV servise iznosit će najviše šest minuta po satu u televizijskim i u radijskim programima. Na komercijalne komunikacije u programima javnih RTV servisa se primjenjuju sve odredbe Kodeksa kao i na sve ostale audiovizuelne, odnosno radijske programe. Jedina razlika je u trajanju oglašavanja i teletrgovine što je posebno određeno članom 20. koji navodi da trajanje emitovanja spotova za oglašavanje i teletrgovinu iznosi najviše 6 minuta po satu, kako u radijskim, tako i u televizijskim programima. U skladu sa članom 3.10 Programski principi Dozvole za JRTS BiH udarni termini za sve javne RTV servise unutar Javnog 24 radiotelevizijskog Sistema je vrijeme između 17:30 i 22:30 sati. Za obračun marketinškog vremena računa se period u trajanju od 60 minuta, a koji počinje u 31. (tridesetprvoj) minuti jednog i traje do isteka 30. (tridesete) minute narednog sata, na osnovu izjašnjenja samih javnih servisa. Agencija je samo u jednom slučaju ustanovila prekoračenje. Naime, prilikom analize programa utvrđeno je da je emitovan sadržaj koji se smatra teletrgovinom u neprekidnom trajanju od 90 minuta. U konkretnom slučaju došlo je do nerazumijevanja odredbi Kodeksa koje se tiču trajanja izloga za teletrgovinu od strane stanice, a u kojima je propisano da isti mogu da traju dnevno maksimalno 3 sata. Međutim, odredbe u vezi trajanja oglašavanja i teletrgovine iz člana 9., stavovi (1) i (2), koje se odnose na privatne i javne televizijske stanice, i ne na javne RTV servise, jasno propisuju da se u trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine ne ubrajaju izlozi za teletrgovinu („...uz izuzetak izloga za teletrgovinu“). U ovom slučaju, izlozi za teletrgovinu smatraju se posebnim programskim segmentima koji se u smislu trajanja tretiraju odvojeno od ostalih oblika teletrgovine, tj. spotova za teletrgovinu. S druge strane, trajanje oglašavanja i teletrgovine u programima javnih RTV servisa je uređeno posebnom odredbom Kodeksa, dakle članom 20., u kojem nije predviđen ovakav izuzetak od ograničenja trajanja, iz čega proizilazi da javni RTV servisi mogu emitovati samo spotove za teletrgovinu unutar predviđenog limita, te nemaju mogućnost emitovanja izloga za teletrgovinu. 25 2.3 KRŠENJA ZAKONA O KOMUNIKACIJAMA, PRAVILA O PRUŽANJU AUDIOVIZUELNIH MEDIJSKIH USLUGA, PRAVILA O PRUŽANJU MEDIJSKIH USLUGA RADIJA, DOZVOLE SISTEMA ZA JAVNE RTV SERVISE U BIH I PRAVILNIKA O MEDIJSKOM PREDSTAVLJANJU POLITIČKIH SUBJEKATA OD DANA RASPISIVANJA IZBORA DO DANA ODRŽAVANJA IZBORA U 2017. godini je izrečeno ukupno 56 izvršnih mjera, i to 5 usmenih upozorenja, 29 pismenih upozorenja, 6 novčanih kazni u ukupnom iznosu od 23.000,00 KM 5, 1 oduzimanje programskih i tehničkih aneksa dozvole, 8 suspenzija dozvole, te 7 oduzimanja dozvole u vezi sa kršenjima relevantnih odredbi gore navedenih propisa, kako slijedi: PREKRŠILAC RTRS „CITY-OTVORENA MREŽA“ d.o.o. Sarajevo Kadušić Husein KAZNA (NOVČANA U KM) 45.000,00 KM kazna RTRS-u, a generalnom direktoru RTRS-a kao odgovornom licu u RTRS, 15.000,00 KM 10.000,00 KM Pismeno upozorenje Kadušić Husein 1.500,00 KM Alvatel d.o.o. Zenica Pismeno upozorenje Behar TV Int. Oduzimanje dozvole Antena radio Pismeno upozorenje Bet Fratello Radio Pismeno upozorenje ODREDBA Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačka c) Zakona o komunikacijama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka b) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju 5 U ovaj iznos nisu uračunate kazne izrečene RTRS-u i odgovornom licu RTRS-a u postupku koji je drugostepenim rješenjem Vijeća Agencije vraćen na ponovni postupak prvostepenom organu, a u kojem Agencija nije utvrdila kršenje, tako da se smatra da kazne nisu ni izrečene. Naime, rješavajući po žalbi RTRS-a na zaključak Agencije, Vijeće Agencije je donijelo drugostepeno rješenje kojim je usvojena žalba i predmetni zaključak poništan, te se predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak. S tim u vezi je Agencija donijela zaključak o upotpunjavanju postupka, pa novo rješenje u upotpunjenom postupku, te je nakon što je utvrđeno da je RTRS postupio po navedenom novom rješenjuje, donesen zaključak o obustavi postupka kojim se u cjelosti zamjenjuje rješenje o kazni. 26 Radio BN Big radio Nes Radio Radio Sarajevo Radio Studio D TV 1 Posavina TV Radio Kameleon BH Radio 1 Cinema TV Cinema TV Plavi radio Banja Luka Plavi radio Banja Luka medijskih usluga radija Pismeno upozorenje Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Usmeno upozorenje Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Usmeno upozorenje Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Pismeno upozorenje Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Pismeno upozorenje Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Pismeno upozorenje Član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Pismeno upozorenje Član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Oduzimanje programskih Član 15. (Programski uslovi) stav uslova za program Radio (10), član 20. (Upućivanje Kameleon Sarajevo i informacija Agenciji i registar tehničkih uslova za Agencije) stav (1) i član 21. emitovanje za dvije lokacije (Prijenos dozvole) stav (1) Dozvole i Pravila 76/2015 o pružanju 6 pismeno upozorenje medijskih usluga radija Usmeno upozorenje Član 14. stav 14.3. Poglavlje II – Opći uslovi dozvole sistema Pismeno upozorenje Član 26. (Kontrola) stav (1) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga 3.000,00 KM Član 26. (Kontrola) stav (1) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Pismeno upozorenje Član 25. (Kontrola) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija 3.500,00 KM Član 25. (Kontrola) stav (1) 6 Rješenjem broj UP1: 03-29-5-901/16 od 29.12.2017. odlučeno je o 4 moguća kršenja Pravila 76/2015 koja su zasnovana na istom ili sličnom činjeničnom i pravnom osnovu, jer je primjenom člana 118. stav (1) Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br. 92/02, 12/04, 88/0793/09, 41/13 i 53/16) propisano spajanje stvari u jedan postupak ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležan, i onda kad je riječ o pravima i obavezama više stranaka. Navedenim rješenjem je za kršenje člana 15. stav (10) i člana 21. stav (1) Pravila 76/2015 izrečena mjera oduzimanja programskih uslova sadržanih u Aneksu 1 za program Radio Kameleon Sarajevo i tehničkih uslova za emitovanje na dvije lokacije Opće dozvole za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije, a za kršenje člana 20. stav (1) Pravila 76/2015 izrečena mjera pismenog upozorenja, dok je postupak utvrđivanja kršenja člana 16. stav (5) Pravila 76/2015 obustavljen. 27 „DENI-COMPANY“ d.o.o. za unutrašnju i vanjsku trgovinu i zastupanje Pismeno upozorenje M1 FILM Pismeno upozorenje M1 GOLD Pismeno upozorenje Prva hercegovačka Pismeno upozorenje Valentino ETNO Pismeno upozorenje Valentino MUSIC HD Pismeno upozorenje Vikom TV Pismeno upozorenje OTV Valentino 5.000,00 KM Radio Glas Drine Studio Srebrenica Pismeno upozorenje Radio Tuzlanskog kantona, Radio TKStudio Srebrenica, Radio TK - Studio Banovići Radio BA Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) st. (1) i (6) tačka j) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija 28 Radio BA Pismeno upozorenje Nezavisna TV 101 Pismeno upozorenje TV 101 Pismeno upozorenje OBN Pismeno upozorenje Radio Republike Srpske Usmeno upozorenje Udruge „Hrvatski dom“ Pismeno upozorenje Konjic Udruženje muzičara Kemix Pismeno upozorenje Plavi radio Banja Luka Pismeno upozorenje Radio Stari Most Pismeno upozorenje Radio Stari Most Oduzimanje dozvole Obiteljska Valentino televizija Oduzimanje dozvole Valentino MUSIC HD Oduzimanje dozvole Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. stav (1) (Upućivanje informacija i registar Agencije) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. stav (6) tačka h) (Upućivanje informacija i registar Agencije) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 14. stav 14.3. – Opći uslovi dozvole sistema Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama Član 9. (Implementacija) stav (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Član 15. (Programski uslovi) stav (2), član 16. (Tehnički uslovi) stav (5) i član 20. (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) stav (6) tačka a) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 3. (Dozvole za radijsko emitovanje) stav (4) i 26. (Važenje dozvola i obnova) stav (10) tačka b) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Člana 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga 29 Valentino ETNO Oduzimanje dozvole OTV Valentino Oduzimanje dozvole Prva hercegovačka Oduzimanje dozvole TV1-RTM Suspenzija Obiteljski Valentino radio Suspenzija Hard Rock radio Suspenzija Radio Mostar Suspenzija (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u 30 HTV Oscar C Suspenzija Radio Oscar C Suspenzija Radio Srebrenik Suspenzija Plavi radio Suspenzija slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Agencija je u ovim slučajevima konstatovala niz propusta u smislu nepoštivanja uslova dozvola koje su izdate u oblasti emitovanja: u jednom slučaju kršenje odredbi Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora, te u osam slučajeva kršenje odredbi Zakona o komunikacijama. 31 ZAKON O KOMUNIKACIJAMA Kršenje Zakona o komunikacijama utvrđeno je u osam procesuiranih slučajeva tokom 2017. godine. Agencija je jedini organ u Bosni i Hercegovini koji ima zakonsku nadležnost da izdaje dozvole, uključujući i dodjelu frekventnih resursa putem kojih se vrši emitovanje RTV signala. U nadležnost Agencije spada i planiranje, koordiniranje i namjena frekventnih resursa, između ostalog i u cilju osiguranja emitovanja signala u skladu sa međunarodnim standardima i propisima te sprečavanja smetnji, od kojih neke mogu imati i veoma ozbiljne posljedice – na primjer, smetnje u opsegu namijenjenom za avionavigaciju. Neovlašteno korištenje frekventnih resursa stoga se smatra posebno teškim kršenjem u kojem Agencija počiniocu najprije izdaje privremenu mjeru kojom se nalaže obustava korištenja frekvencija u određenom roku, nakon čega se pokreće postupak utvrđivanja kršenja Zakona o komunikacijama i izdaje odgovarajuća mjera. Zakonom o komunikacijama je između ostalog propisano: Član 3. stav (3) tačka a) “da je Agencija nadležna za regulisanje emiterskih mreža i usluga, uključujući izdavanje dozvola za bilo kakvo emitovanje na teritoriji BiH”; Član 32. stav (1) “da korištenje radiofrekvencija podliježe odobrenju Agencije…”; Član 46. stav (2) “da u slučaju da neka telekomunikaciona ili emiterska mreža radi bez dozvole ili pruža usluge bez dozvole, Agencija je ovlaštena da preduzima sve potrebne korake u cilju obustave takvog rada.” U toku 2017. godine u dva slučaja utvrđeno je neovlašteno korištenje frekventnih resursa u smislu emitovanja sa kanala i lokacije za koje stanica nije imala dozvolu Agencije. Naime, „CITY-OTVORENA MREŽA“ d.o.o. Sarajevo je neovlašteno koristila frekvenciju za koju nije imala dozvolu Agencije, te je time prekršila odredbe člana 32. stav (1) Zakona, zbog čega joj je izrečena finansijska kazna u iznosu od 10.000 KM. Drugi takav slučaj se odnosio na OBN televiziju koja je kao nosilac Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije, prekršila odredbe člana 32. stav (1) Zakona o komunikacijama, u smislu emitovanja televizijskog programa na 21. umjesto na dodijeljenom 23. UHF kanalu, bez dozvole Agencije, te joj je izrečena mjera pismenog upozorenja. Agencija je utvrdila i neovlašteno korištenje frekventnih resursa od strane jednog fizičkog lica u smislu emitovanja radijskog i televizijskog programa na području Maglaja bez dozvole Agencije, te mu je izrečena prvo mjera pismenog upozorenja, a potom, zbog nastavka korištenja frekvencija, i mjera finansijske kazne u iznosu od 1.500 KM. U jednom slučaju je utvrđeno i neovlašteno korištenje frekvencija od strane Udruge „Hrvatski dom“ Konjic. Navedena udruga je prekršila odredbe člana 32. stav (1) Zakona o komunikacijama, u smislu emitovanja televizijskog signala sa identifikacijom sadržaja sa logom HRT2 na frekvencijama na području Konjica bez dozvole Agencije, te je izrečena mjera pismenog upozorenja. U toku 2017. godine zabilježen je i jedan slučaj emitovanja televizijskog programa na internetu bez dozvole Agencije. Naime, Udruženje muzičara Kemix bez dozvole Agencije emitovalo je televizijski program putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, što je u 32 suprotnosti sa odredbama člana 3. stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. U jednom slučaju stanica je kažnjena zbog nepostupanja po nalogu Agencije. Naime, u članu 46. stav (3) tačka c) Zakona navodi se da je Agencija ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima, uključujući konkretan zahtjev za preduzimanje određene radnje ili obustavu, koji se mora ispoštovati u okviru zadatog roka. Članom 143. Pregleda povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije propisano je da će korisnik dozvole, operator, davalac usluge kao i drugo fizičko ili pravno lice koje ne postupi po nalozima izdatim od strane Agencije, biti kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 25.000,00 KM za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom smislu, odnosno od 5.000,00 KM do 50.0000,00 za pravno lice. U konkretnom slučaju, rješenjem Agencije izdata je saglasnost Televiziji „K3“ Prnjavor za digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleksu A u digitalnom području Kozara uz obavezu Radio televizije Republike Srpske – RTRS da omogući priključenje. Pravni osnov za ovo rješenje je Odluka o dopuni Odluke o usvajanju Strategije prelaska sa analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 173230MNz i 470-862MNz u Bosni i Hercegovini i Odluka o načinu korištenja Multipleksa A za potrebe zemaljskog digitalnog televizijskog emitovanja u Bosni i Hercegovini. Nakon što je Agencija utvrdila da RTRS nije postupila po gore navedenom rješenju, tj. nije izvršila priključenje Televizije „K3“ Prnjavor na digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleksu A u digitalnom području Kozara, donijela je zaključak kojim se nalaže RTRS-u da najkasnije u roku od jednog dana po prijemu zaključka poduzme radnje izvršenja priključenja Televizije „K3“ Prnjavor. Rješenjem je utvrđeno da RTRS nije postupila po nalogu iz zaključka Agencije, te je za utvrđeno kršenje RTRS-u izrečena novčana kazna u iznosu 45.000,00 KM, a generalnom direktoru RTRS-a, Drašku Milinoviću, kao odgovornom licu u RTRS, izrečena je novčana kazna u iznosu 15.000,00 KM. Međutim, rješavajući po žalbi RTRS-a na zaključak Agencije, Vijeće Agencije je donijelo drugostepeno rješenje kojim je usvojena žalba i predmetni zaključak poništen, te se predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak. S tim u vezi je generalni direktor donio zaključak o upotpunjavanju postupka, pa novo rješenje u upotpunjenom postupku - saglasnost Televizije „K3“ Prnjavor za digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleksu A u digitalnom području Kozara, te je nakon što je utvrđeno da je RTRS postupio po navedenom novom rješenju, tj. izvršio priključenje Televizije „K3“ Prnjavor, donesen zaključak o obustavi postupka kojim se u cijelosti zamjenjuje rješenje o kazni. U jednom slučaju Agencija je utvrdila kršenje u vezi sa pružanjem usluga distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija bez izdate dozvole, odnosno pružanje usluga distribucije nakon prestanka važenja relevantne dozvole. U skladu sa članom 3. stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama, jasno je definisano da je Agencija nadležna za “regulisanje emiterskih i javnih telekomunikacionih mreža i usluga, uključujući izdavanje dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definisanje osnovnih uslova za osiguravanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava“, a članom 37. stav (1) tačka (b) je propisano da su dužnosti Agencije “izdavanje dozvola emiterima i operatorima telekomunikacija u skladu s odredbama ovog zakona i praćenje poštivanja uslova izdatih dozvola“. S obzirom na to da pružalac usluge distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija nije imao odgovarajuću dozvolu, Agencija mu je izrekla mjeru pismenog upozorenja. PRAVILA AGENCIJE 33 Uslovi dozvola, odnosno kriteriji za pružanje medijskih usluga, kao i prava i obaveze pružalaca medijskih usluga u Bosni i Hercegovini definisani su sljedećim podzakonskim aktima Agencije: Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Navedena pravila primjenjuju se na sve pružaoce medijskih usluga u nadležnosti BiH, uz izuzetak Javnih RTV servisa čiji su uslovi dozvole propisani Dozvolom Sistema koju također izdaje Agencija. Kršenja navedenih pravila tokom 2017. godine su se odnosila na programske uslove dozvole, tehničke uslove dozvole, prijenos dozvole, upućivanje informacija Agenciji, te vršenje kontrole od strane Agencije. 1. Kršenje programskih uslova dozvole Kada se govori o programskim uslovima dozvole, potrebno je napomenuti da sastavni dio same dozvole za emitovanje, kako televizijsko, tako i radijsko, čini Aneks 1 koji sadržava programske segmente i strukturu programa korisnika dozvole. Iz Aneksa 1, dakle, vidljiva je programska orijentacija korisnika dozvole kao i procentualna zastupljenost sadržaja za koje je stanica dobila dozvolu za emitovanje. Programski segmenti i struktura su definisani na sljedeći način: Programski segment označava karakteristične i prepoznatljive programske sadržaje iste vrste (npr. igrani, dječiji, zabavno-muzički, sportski, informativni, itd.). Programska struktura označava skup svih programskih segmenata jednog pružaoca audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija, i sastoji se od vlastitog programa, reemitovanog programa i razmijenjenog programa. Vlastiti program označava programske segmente koji se sastoje od vlastite produkcije, koprodukcije i kupljenih/nabavljenih programa: - Vlastita produkcija označava programske segmente koje je pružalac audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija u potpunosti proizveo sam, uz pomoć svojih materijalnih i ljudskih resursa, ili programske segmente koji su proizvedeni isključivo za potrebe pružaoca audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija od strane produkcijske kuće po narudžbi i na račun pružaoca audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija, isključujući najave programa; - Koprodukcija označava programske segmente u čijoj je produkciji dijelom učestvovao pružalac audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija sa svojim materijalnim i/ili ljudskim resursima; - Kupljeni/nabavljeni program označava programske segmente za koje pružalac audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija ima osigurana prava na emitovanje. Reemitovani program označava program koji jedan pružalac audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija emituje, a drugi pružalac audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija ga, u isto vrijeme, u potpunosti preuzima u svrhu emitovanja. Razmijenjeni program označava dijelove programa kojeg razmjenjuju dva ili više pružalaca audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija. 34 Navedene definicije je važno istaći jer su među korisnicima dozvola česti upravo slučajevi nepoznavanja i nerazumijevanja ovih pojmova, što rezultira kršenjem programskih uslova izdatih dozvola. Obaveze korisnika dozvole u vezi sa programskim uslovima dozvole propisane su Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (član 13.), odnosno Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija (član 15.). Prema uslovima dozvole, program korisnika dozvole tokom cijelog važenja mora biti u skladu sa uslovima dozvole, a svaka promjena programskog segmenta i strukture programa veća od 20% zahtijeva prethodno pismeno odobrenje Agencije. Stanice su dužne obezbijediti minimum programskih obaveza koje su sadržane u dozvoli, bez obzira na eventualne izmjene programske šeme, na primjer kada se radi o prelasku sa zimske šeme na ljetnu i slično. Slučajevi kršenja programskih uslova dozvole se u velikoj mjeri odnose upravo na nedovoljnu zastupljenost pojedinih programskih segmenata i strukture programa, kao i na promjenu istih bez prethodnog odobrenja Agencije. Kao što je navedeno, razlog kršenja je često upravo nerazumijevanje pojmova koji su jasno definisani gore navedenim pravilima. U 2017. godine zabilježena su dva slučaja u kojima korisnici dozvole nisu tražili prethodno pismeno odobrenje Agencije za promjenu programskog segmenta i strukture programa veću od 20%. Naime, Agencija je Radiju Kameleon izdala Opću dozvolu za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije, za dva programa - Radio Kameleon Sarajevo i Radio Kameleon Tuzla. Sastavni dio izdate Dozvole su programski uslovi koji su izdati posebno za program Radio Kameleon Sarajevo, posebno za program Radio Kameleon Tuzla, te pripadajući tehnički aneksi za svaki od ova dva programa. Dalje, tehnički uslovi za emitovanje na lokaciji Stražba dodjela Maglaj su dodijeljeni za emitovanje programa Radio Kameleon Sarajevo, a utvrđeno je da se emituje program Radija Kameleon Tuzla, čiji su programski uslovi drugačiji od programskih uslova Radija Kameleon Sarajevo. Time je korisnik dozvole prekršio član 15. stav (10) Pravila 76/2015 jer je izvršio promjene programskih segmenata i/ili strukture programa veće od 20% bez prethodnog odobrenja Agencije. Posebno otežavajuća okolnost u konkretnom slučaju leži u činjenici da je korisnik dozvole svjesno počinio zloupotrebu prava dodijeljenih dozvolom, time što je jednu frekvenciju dodijeljenu za program Radio Kameleon Sarajevo bez prethodnog odobrenja Agencije koristio za emitovanje programa Radija Kameleon Tuzla, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. U slučaju Radija Stari Most također je utvrđeno da je eksperimentalnim emitovanjem programa muzičkog karaktera došlo do izmjene dodijeljenih programskih uslova bez prethodne saglasnosti Agencije, te je stanici izrečena mjera pismenog upozorenja. 2. Kršenje odredbi u vezi sa upućivanjem informacija Agenciji Član 21. Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, te član 20. Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija tiču se upućivanja informacija Agenciji i registra Agencije, odnosno obaveze dostavljanja informacija i/ili snimaka programa koje Agencija zahtijeva u svrhu praćenja poštivanja uslova dozvole i/ili u svrhu vršenja regulatornih obaveza, na način, u formi, obimu, te u roku koje odredi Agencija. U svrhu upućivanja informacija Agenciji, korisnici dozvola dužni su:  voditi dnevnu evidenciju o emitovanom programu i istu čuvati dvije godine. Evidencija o emitovanom programu treba sadržavati tačno vrijeme emitovanja svakog sadržaja, njegov naziv, vrstu programskog segmenta i njegovo trajanje; 35  napraviti i zadržati kompletne snimke svih programa koje emituje, na način da se na snimcima sačuva kontinuitet i cjelovitost programa. Agencija je propisala i format snimaka te način njihovog dostavljanja. Snimci se moraju čuvati minimalno šest sedmica, a na zahtjev Agencije i duže. Upravo dostavljanje snimaka predstavlja značajnu obavezu u poštivanju navedenih pravila i propisa, imajući u vidu da od ispunjavanja ove obaveze zavisi kontrola primjene pravila i propisa Agencije u dijelu koji se odnosi na emitovani sadržaj. Tokom 2017. godine Agencija je imala tri slučaja kršenja ove odredbe. U jednom slučaju korisnik dozvole kojem je Agencija uputila dopis za dostavu snimaka programa u roku od 7 dana od dana prijema zahtjeva nije postupio u skladu sa ovim zahtjevom ni nakon tri zahtjeva Agencije, već je snimke dostavio tek 3 mjeseca i 20 dana od dana prvog zahtjeva za dostavu traženih snimaka. Propustom da dostavi tražene snimke u postavljenim rokovima, korisnik dozvole je onemogućio blagovremeno postupanje Agencije u okviru svojih nadležnosti. Agencija je zaključila da je korisnik dozvole TV Vikom prekršio član 21. st. (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, na osnovu čega mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. U drugom slučaju OTV Valentino nije dostavio tražene snimke ni nakon ponovljenog poziva Agencije, te mu je zbog prethodnih kršenja iste odredbe izrečena mjera novčane kazne u iznosu od 5.000,00 KM. I Radio Glas Drine - Studio Srebrenica kažnjen je po istom osnovu, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. Pored obaveze da dostavljaju informacije i snimke programa na zahtjev Agencije, korisnici dozvola su također dužni obavijestiti Agenciju u pisanoj formi o svim nastalim promjenama u sljedećim informacijama: a) zvaničnoj adresi, telefonu, telefaksu, adresi elektronske pošte i drugim kontakt informacijama; b) nazivu i logu audiovizuelne medijske usluge/medijske usluge radija; c) transakcijskim računima i banci kod koje se vode; d) upravnoj strukturi ili listi osoblja navedenoj u zahtjevu za dozvolu; e) značajnim izmjenama u terminu i trajanju programa; f) novim ili isteklim ugovorima za reemitovanje i/ili razmjenu programa; g) svim tehničkim smetnjama u vezi s emitovanjem programa; h) prekidima u emitovanju dužim od poludnevnog trajanja programa; i) u slučaju izmjene sjedišta, te lica ovlaštenog za zastupanje, korisnik dozvole je dužan u najkraćem roku, ali ne kasnije od 15 dana od nastale promjene, Agenciji poslati ažuriranu sudsku registraciju; j) podacima o elektronskoj komunikacijskoj mreži putem koje se pruža usluga televizijskog/radijskog emitovanja koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, te audiovizuelne medijske usluge na zahtjev/medijske usluge radija na zahtjev. Dobijanje dozvole za emitovanje programa, a u slučaju zemaljskog emitovanja i za korištenje radiofrekventnih resursa koji predstavljaju ograničeno javno dobro, podrazumijeva i visok stepen odgovornosti prema regulatoru koji je ovlašten da vrši kontrolu uslova izdate dozvole. Stoga je posjedovanje tačnih informacija o radu korisnika dozvole, kao što je već naglašeno, jedan od osnovnih preduslova kako bi Agencija mogla provoditi svoje zakonske nadležnosti i obavljati regulatorne zadatke. 36 U četiri slučaja utvrđeno je kršenje člana 21. stav (1) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga u vezi dostavljanja podataka Agenciji. Krajem 2016. godine Agencija je svim korisnicima dozvole za radijsko i televizijsko emitovanje uputila poziv za dostavu informacija u cilju ažuriranja registra podataka korisnika dozvola. Nezavisna Televizija 101 u okviru naloženog roka nije izvršila obavezu dostavljanja traženih podataka, a ni nakon ponovljenog poziva, te joj je izrečena mjera pismenog upozorenja. Prva hercegovačka, Valentino MUSIC HD i Valentino ETNO po istom pozivu Agencije nisu dostavile sve tražene podatke, te su im izrečene mjere pismenog upozorenja. U dva slučaja utvrđeno je kršenje člana 20. stav (1) (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Radio Kameleon nije Agenciji dostavio informacije o zloupotrebi dodijeljene frekvencije od strane City-Otvorena mreža d.o.o., odnosno informaciju od kada se program ne emituje u skladu sa dodijeljenim uslovima dozvole, te traženu dokumentaciju sa informacijama potrebnim za registar podataka o korisnicima dozvola Agencije, pa mu je za ovo kršenje izrečena mjera pismenog upozorenja. U slučaju Radija BA, utvrđeno je da nije u zadanom roku dostavio podatke po upućenom pozivu za dostavu informacija o uspostavi emitovanja sa određene lokacije, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. U jednom slučaju utvrđeno je kršenje člana 20. stav (6) tačka a) Pravila 76/2015: Radio Stari Most nije obavijestio Agenciju o izvršenim promjenama sjedišta i lokacije studija, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja. U toku 2017. godine zabilježena su tri slučaja kršenja člana 21. stav (1) i (6) tačka j) (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u kojem se navodi: (1) Korisnik dozvole je dužan dostaviti informacije i/ili snimke programa koje Agencija zahtijeva u svrhu praćenja poštivanja uslova dozvole i/ili u svrhu vršenja regulatornih obaveza, na način, u formi, obimu, te u roku koje odredi Agencija. (6) Bez obzira na obavezu korisnika dozvole da od Agencije unaprijed zatraži odobrenje za određene izmjene, kako je predviđeno uslovima dozvole, korisnik dozvole je također dužan obavijestiti Agenciju u pisanoj formi o svim nastalim promjenama u sljedećim informacijama: j) podacima o elektronskoj komunikacijskoj mreži putem koje se pruža usluga televizijskog emitovanja koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, te audiovizuelne medijske usluge na zahtjev. Naime, Agencija je u cilju ažuriranja registra podataka korisnika dozvola krajem 2016. godine uputila poziv za dostavu informacija svim korisnicima dozvole za radijsko i televizijsko emitovanje. S obzirom na to da korisnik dozvole nije u postavljenom roku dostavio tražene podatke o elektronskoj komunikacijskoj mreži putem koje se pruža usluga televizijskog emitovanja, Agencija je „DENI-COMPANY“ d.o.o. za unutrašnju i vanjsku trgovinu i zastupanje izrekla mjeru pismenog upozorenja. Istim članom propisana je i obaveza korisnika dozvole da u pisanoj formi obavijeste Agenciju o prekidima u emitovanju dužim od poludnevnog trajanja programa. U određenim situacijama postoje opravdani razlozi za prekid programa, naročito ukoliko se radi o okolnostima na koje korisnik dozvole ne može uticati (vremenske nepogode, kvar na predajniku ili opremi, prekid u napajanju električnom energijom i sl.). U tim slučajevima korisnici imaju obavezu da obavijeste Agenciju o prekidima u emitovanju, razlozima koji su doveli do prekida, te 37 mjerama koje se poduzimaju kako bi se emitovanje ponovo uspostavilo i predviđenom roku za to. Međutim, ukoliko se ustanove naročito dugi i česti prekidi u emitovanju programa u skladu sa uslovima izdate dozvole bez znanja Agencije, moguće je pokrenuti i postupak oduzimanja dozvole. Jedan od osnovnih razloga postojanja odredbe kojom se ostavlja mogućnost oduzimanja dozvole u slučaju dugih i čestih prekida u emitovanju je korištenje javnih resursa, koje se stiče na osnovu ispunjavanja određenih kriterija, a zauzvrat društvo očekuje određenu korist. Stoga nekorištenje frekvencije, kao javnog resursa, za sobom može povlačiti kao posljedicu upravo gubitak prava na njeno dalje korištenje. U ovakvim slučajevima, Agencija u prvom koraku izdaje nalog korisniku dozvole da uspostavi emitovanje u roku kojeg odredi Agencija, uz upozorenje da će se, u slučaju nepostupanja po ovom nalogu, izreći sankcija oduzimanja dozvole. U dva slučaja utvrđeno je takvo kršenje odredbe sadržane u članu 20. stav (6) tačka h) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Radio BA i Radio Tuzlanskog kantona, Radio TK - Studio Srebrenica, Radio TK - Studio Banovići su propustili da obavijeste Agenciju o prekidima u emitovanju dužim od poludnevnog trajanja programa kako je to propisano gore navedenim članom, te su im izrečene mjera usmenog upozorenja za Radio BA, a za Radio TK mjera pismenog upozorenja. Utvrđeno je i kršenje iste odredbe, ali u Pravilu 77/2015 o pružanju medijskih usluga radija, kada je TV 101 izrečena mjera pismenog upozorenja zbog kršenja člana 21. stav (6) tačka h). U toku 2017. godine Agencija je u dva slučaja utvrdila kršenje člana 26. (Kontrola) stav (1) Pravila 77/2015 koji propisuje da će Agencija vršiti kontrolu rada korisnika dozvole kako bi se osiguralo poštivanje svih pravila Agencije, korištenja radiofrekvencijskog spektra, te naloga, instrukcija i zahtjeva Agencije, te da će korisnik dozvole blagovremeno i u zadatim vremenskim okvirima postupati po svakom nalogu Agencije i omogućiti neposredno provođenje svih urgentnih naloga. U konkretnom slučaju, Cinema TV nije dostavila tražene podatke tj. postupila po nalogu Agencije, te joj je izrečena mjera pismenog upozorenja i naloženo da tražene informacije dostavi u roku od 7 dana od prijema navedenog rješenja, a što je Cinema TV propustila da učini, te joj je za to izrečena novčana kazna. U tri slučaja su utvrđena i kršenja člana 25. (Kontrola) stav (1) Pravila 76/2015. U konkretnom slučaju, Plavi radio Banja Luka nije dostavio tražene podatke tj. postupio po nalogu Agencije, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja i naloženo da tražene informacije dostavi u roku od 7 dana od prijema navedenog rješenja, a što Plavi radio Banja Luka nije učinio, te mu je za to izrečena novčana kazna. U slučaju Radija Stari Most Agencija je rješenjem naložila stanici da uspostavi emitovanje radijskog programa u skladu sa dodijeljenim programskim i tehničkim uslovima sadržanim u aneksima dozvole najkasnije u periodu od 60 dana od prijema rješenja, te da o tome obavijesti Agenciju. Također, istim rješenjem Radio Stari Most je upozoren da će svako nepostupanje po prethodno navedenom nalogu rezultirati oduzimanjem Dozvole. Naime, u toku provedenog postupka, Agencija je utvrdila da je Radio Stari Most izvršio promjenu tehničkih uslova dozvole u smislu izmještanja predajnika na drugu lokaciju i promjenu programskih uslova dozvole u smislu eksperimentalnog emitovanja programa muzičkog karaktera, bez saglasnosti Agencije. Stanica nije postupila po nalogu Agencije, te joj je primjenom člana 3. (Dozvole za radijsko emitovanje) stav (4) i 26. (Važenje dozvola i obnova) stav (10) tačka b) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija oduzeta dozvola za emitovanje. 38 U jednom slučaju korisnik dozvole je na zahtjev Agencije za dostavljanje snimaka dostavio snimke programa sa izmijenjenim sadržajem u odnosu na stvarno emitovani program. Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, propisuje da postupak oduzimanja dozvole može biti pokrenut, između ostalog, kada se Agencija uvjeri da je korisnik dozvole pružio lažne informacije ili zadržao informacije s namjerom da pogrešno navede Agenciju. S obzirom na to da je utvrđeno da su na dostavljenim snimcima programa vršene određene intervencije, Agencija je pokrenula postupak oduzimanja dozvole. Naime, dostavljanje tačnih informacija je jedan od osnovnih preduslova kako bi Agencija mogla ostvarivati svoje regulatorne zadatke, i upravo zato je u pravilo ugrađena odredba kojom se propisuje mogućnost pokretanja postupka oduzimanja dozvole u slučajevima kada se utvrdi da su dostavljene lažne informacije. Korisnik dozvole Obiteljska televizija Valentino je dostavljanjem izmijenjenih snimaka programa u odnosu na stvarno emitovani sadržaj onemogućila postupanje Agencije u okviru njenih nadležnosti. Budući da se radilo o ponovljenom utvrđenom kršenju ove vrste u posljednjih godinu dana, primjenom člana 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, korisniku dozvole je oduzeta Dozvola za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije. U jednom slučaju utvrđeno je i kršenje člana 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, a koji propisuje da postupak oduzimanja dozvole može biti pokrenut, između ostalog, kada se ustanove česti ili dugi prekidi u pružanju usluga korisnika dozvole. Po tom osnovu je Behar TV Int. oduzeta dozvola za televizijsko emitovanje. 3. Kršenje tehničkih uslova dozvole Sastavni dio dozvole za televizijsko, odnosno radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije, čini Aneks 2 koji sadržava tehničke uslove za emitovanje kojim se predmetnom korisniku dozvole dodjeljuje radiofrekventni resurs na korištenje. Tehnički uslovi propisani su i Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija (član 16.) te Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (član 40.). U slučajevima kada se ustanove kršenja tehničkih uslova dozvole koja mogu izazvati smetnje ili posljedice po sigurnost i zdravlje, Agencija najprije izdaje Zaključak o izdavanju privremene mjere kojim se korisniku nalaže da uskladi svoje tehničke operacije sa uslovima dozvole, odnosno ukloni nepravilnosti. U 2017. godini zabilježen je jedan slučaj kršenja člana 16. stava (5) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Naime, Radio Stari Most je promijenio lokaciju predajnika i time izvršio izmjenu tehničkih uslova dozvole bez prethodne pismene saglasnosti Agencije, te mu je izrečena mjera pismenog upozorenja i naloženo da uspostavi emitovanje u skladu sa izdatim tehničkim aneksima. Utvrđena su i tri slučaja kršenja člana 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija kojim se propisuje obaveza korisnika dozvole da provode sve potrebne radnje na održavanju i podešavanju svoje opreme kako bi emitovanje bilo u skladu sa tehničkim propisima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) te pravilima Agencije o tehničkim operacijama vezanim za radiodifuziju, kao i u skladu sa svim važećim propisima u BiH. Radio BN nije emitovao signal u skladu sa izdatim tehničkim aneksom. 39 Monitoringom je utvrđeno da je izmjereni maksimalni nivo signala znatno veći od propisanih vrijednosti, te su utvrđena odstupanja frekvencijske devijacije od maksimalno propisane vrijednosti, za šta je izrečena mjera pismenog upozorenja. U drugom zabilježenom slučaju, Big radio nije emitovao signal u skladu sa izdatim tehničkim aneksom uslijed tehničke neispravnosti emisione opreme, te mu je izrečena mjera usmenog upozorenja. U trećem slučaju Nes radio nije emitovao signal u skladu sa izdatim tehničkim aneksom. Monitoringom je utvrđeno da je izmjereni maksimalni nivo signala znatno veći od propisanih vrijednosti, za šta je izrečena mjera usmenog upozorenja. 4. Kršenje odredbi u vezi sa prijenosom dozvole Kao što je već naglašeno, radiofrekventni spektar je ograničeni javni resurs i Agencija je ovlaštena da u ime države Bosne i Hercegovine raspolaže ovim resursom i dodjeljuje ga na korištenje na osnovu jasno definisanih kriterija i uslova. Nadalje, emitovanje radijskog i televizijskog programa je djelatnost koja potencijalno ima veliki uticaj na društvo, zbog čega i pružaoci usluga emitovanja imaju visok stepen odgovornosti i obaveza koje moraju ispunjavati. Prije svega, svaki podnosilac zahtjeva za dozvolu mora ispuniti određene programske, tehničke i finansijske uslove kako bi dobio dozvolu, a po dobijanju dozvole dužan je osigurati poštivanje pravila i propisa Agencije kojima su propisani uslovi i obaveze korisnika dozvola. Kako bi bilo osigurano da pravo na emitovanje ne dobije lice koje nije prošlo ovu provjeru, u pravila Agencije ugrađena je zabrana prijenosa dozvole, djelimično ili u cjelini, bilo prodajom ili ugovorom, na drugog korisnika dozvole. Odredbe u vezi sa prijenosom dozvole sadržane su u članu 20. (Prijenos dozvole) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, odnosno članu 21. (Prijenos dozvole) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Agencija može, po zahtjevu korisnika dozvole, izvršiti prijenos dozvole na drugo fizičko ili pravno lice u istom vlasništvu ili kada se vrši spajanje, pripajanje, podjela ili promjena oblika pravnog lica, odnosno obrta, ili više njih koji su korisnici dozvole, i to ukoliko postoji prethodna pismena saglasnost svih vlasnika/suvlasnika korisnika dozvole za takav prijenos. Svaka promjena u originalnom vlasništvu korisnika dozvole veća od 5% učešća u istoj predstavlja parcijalni prijenos vlasništva i zahtijeva prethodnu pismenu saglasnost Agencije, a Agencija u toku obrade zahtjeva ispituje iste uslove kao i kod izdavanja dozvole, te će dati svoju saglasnost samo ukoliko procijeni da će budući korisnik dozvole osigurati nastavak ispunjavanja kvalifikacijskih standarda na osnovu kojih je izdata dozvola u preostalom vremenu važenja iste, te da ne postoje nenaplaćena potraživanja prema korisniku od strane Agencije. Svaka promjena u originalnom vlasništvu korisnika dozvole veća od 5% učešća, a za koju nije dobivena prethodna pismena saglasnost Agencije, rezultirat će izricanjem odgovarajuće sankcije. Samo u izuzetnim slučajevima, Agencija može izdati naknadnu saglasnost ukoliko se uvjeri da su ispunjeni uslovi za odobrenje promjene vlasništva. Slučajevi kršenja odredbi u vezi prijenosa dozvole se odnose upravo na promjene u vlasničkoj strukturi za koje nije tražena saglasnost Agencije. U sedam slučajeva ove vrste tokom 2017. godine Agencija je došla do saznanja o promjeni vlasničke strukture bez prethodne saglasnosti Agencije. U šest slučajeva (TV 1, Posavina TV, Radio Studio D, Radio Sarajevo, 40 Antena radio, Bet Fratello radio) postupci su okončani izricanjem pismenog upozorenja zbog počinjenog kršenja, ali je Agencija navedenim korisnicima dozvole istovremeno izdala naknadnu saglasnost na navedene promjene vlasničke strukture, jer su u postupku uspjeli dokazati da će sa novom vlasničkom strukturom biti osiguran nastavak ispunjavanja kvalifikacijskih standarda na osnovu kojih su izdate dozvole. U jednom slučaju, postupak je rezultirao oduzimanjem tehničkih uslova dozvole, odnosno dodijeljenih frekvencija na dvije lokacije za Radio Kameleon. U postupku je utvrđeno da je Radio Kameleon Ugovorom o zakupu dijela programa i marketinga kao i Predugovorom o prodaji udjela potpisanih od strane Radio Kameleona i „CITY-OTVORENA MREŽA“ d.o.o. Sarajevo, prenio pravo korištenja frekvencije 101.20 MHz na „City-Otvorena mreža“ d.o.o. bez odgovarajuće saglasnosti Agencije, da je ovo trajalo duži vremenski period tokom kojeg je Radio Kameleon namjerno zadržavao informacije, a da je pri prijavi navodne neovlaštene uzurpacije frekvencije Agenciji pružio lažne informacije, sve sa ciljem da Agenciju pogrešno navede. U skladu s navedenim, a primjenom člana 26. stav (10) tačka a) Pravila 76/2015 kojim je propisano: … da postupak oduzimanja dozvole može biti pokrenut i u sljedećim slučajevima: kada se Agencija uvjeri da je korisnik dozvole pružio lažne informacije ili zadržao informacije sa namjerom da pogrešno navede Agenciju Agencija je Radiju Kameleon izrekla mjeru oduzimanja programskih uslova sadržanih u Aneksu 1 za program Radio Kameleon Sarajevo i tehničkih uslova za emitovanje na dvije lokacije Opće dozvole za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije. JAVNI SERVISI – USLOVI DOZVOLE Uslovi dozvole za Javne RTV servise u BiH sadržani su u Dozvoli Sistema koju Agencija izdaje u skladu sa Zakonom o Javnom radiotelevizijskom Sistemu Bosne i Hercegovine, a sastoji se od: dozvole za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine (BHRT), dozvole za Radioteleviziju Federacije Bosne i Hercegovine (RTV FBiH) i dozvole za Radio televiziju Republike Srpske (RT RS). U 2017. godini utvrđena su dva slučaja kršenja uslova Dozvole sistema u tački 14. stav 14.3 u smislu odstupanja od propisanih tehničkih parametara, a koja glasi: Javni RTV servisi dužni su ponašati se u skladu sa svim relevantnim propisima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) koja se tiču opreme za emitovanje, tehničkih operacija, održavanja i uopće aktivnosti javnih RTV servisa. U slučaju kršenja BH Radio 1 radilo se o odstupanju od propisanih tehničkih parametara tako što stanica nije vršila emitovanje analognog radiosignala i signal nosioca modulacije nije bio modulisan širokopojasnim šumom, te je izrečena mjera usmenog upozorenja. U slučaju kršenja Radija Republike Srpske radilo se o odstupanju od propisanih tehničkih parametara u smislu emitovanja sporednih emisija uzrokovanih nepravilnim radom predajnika. Konkretno, radilo se o smetnji u frekvencijskom području predviđenom za avionavigaciju, te je tehnička služba „RTRS-RRS“ odmah reagovala po nalogu Agencije i prekinula modulisanje FM signala i otklonila kvar na predajniku, te tako otklonila smetnju. Za navedeno kršenje je izrečena mjera usmenog upozorenja. 41 FINANSIJSKE OBAVEZE Konačno, tokom 2017. godine izrečene su mjere suspenzije za 8 korisnika dozvola za emitovanje zbog dugovanja prema Agenciji na ime naknada za dozvolu i korištenje radiofrekventnog spektra tokom 2016. godine. Naime, u skladu sa članom 46. stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, a u cilju osiguranja poštivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima pravo da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima, uključujući izdavanje naloga za obustavu emitovanja (suspenzije dozvole) na period ne duži od tri mjeseca i oduzimanje dozvole. Obaveza plaćanja naknada Agenciji za dozvole propisana je relevantnim pravilima Agencije: 01.01.2017. godine na snagu je stupilo novo Pravilo 80/2016 Naknade za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije (Pravilo 80/2016), a koje sadrži i odredbe u vezi sa postupcima u slučaju neplaćanja naknade za dozvolu. Članom 7. Pravila 80/2016 propisano je „da se za dozvole plaća godišnja naknada“. Članom 6. Pravila 80/2016 je propisano „da obaveza plaćanja naknade za dozvolu nastaje danom prijema fakture ili rješenja Agencija, i to u roku naznačenom u izdatoj fakturi, odnosno rješenju“. Članom 12. Pravila 80/2016 je propisano „da u slučaju da korisnik dozvole u radiokomunikacijama i emitovanju putem zemaljske radiodifuzije ne uplati obračunatu naknadu za dozvolu po izdatoj fakturi, Agencija će rješenjem suspendovati dozvolu na period od 90 dana i utvrditi obavezu plaćanja obračunate naknade. Suspenzija dozvole će se ukinuti ukoliko u toku trajanja suspenzije korisnik dozvole plati utvrđene naknade, u suprotnom, dozvola će biti oduzeta“. Nadalje, članovima 2. i 12. Odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini propisano je „da su svi korisnici radiofrekventnog spektra dužni plaćati naknadu za korištenje radiofrekventnog spektra, kao i da obračun iznosa naknade po ovom osnovu vrši Agencija na godišnjem nivou, za svakog pojedinačnog korisnika dozvole shodno periodu njegovog korištenja“. Članom 17. Odluke je propisano „da u slučaju da korisnik dozvole ne uplati naknadu po ispostavljenoj fakturi, Agencija će suspendovati izdatu dozvolu na period od 90 dana. Suspenzija dozvole će biti ukinuta ukoliko u toku trajanja suspenzije dođe do plaćanja naknade, u suprotnom, dozvola će biti oduzeta“. Kao što je ranije naglašeno, naknada za korištenje radiofrekventnog spektra iz navedene Odluke predstavlja državni doprinos koji se uplaćuje u državni trezor i ne na račun Agencije, s tim da Agencija u ime države ispostavlja fakture i provodi postupke u slučaju neplaćanja. Agencija je svim radijskim i televizijskim emiterima koji su imali dugovanja po bilo kojoj od gore navedenih osnova najprije uputila obavijest o pokretanju postupka suspenzije dozvole, uz ostavljanje roka od 7 dana za uplatu dugovanja. Korisnicima koji u datom roku nisu izmirili dugovanja, izdato je rješenje o suspenziji dozvole na period od 90 dana kojim je naloženo da u periodu trajanja suspenzije obustave emitovanje signala na frekvencijama dodijeljenim dozvolom, kao i da izvrše uplatu cjelokupnog duga, uz upozorenje da će se, u slučaju nepostupanja po rješenju, izreći sankcija oduzimanja dozvole. Niti jedan od 8 slučajeva u kojima je bila izrečena mjera suspenzije nije rezultirao oduzimanjem dozvole. Ili su korisnici dozvole u datom roku izmirili dugovanja, te im je Agencija izdala zaključke o ukidanju suspenzije, ili im je dozvola oduzeta po osnovu drugih kršenja. 42 Kada su u pitanju korisnici dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, članom 27. stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 je propisano da postupak oduzimanja dozvole može biti pokrenut i u slučaju „kada korisnik dozvole ne izmiruje finansijske obaveze prema Agenciji“. Agencija je po ovom osnovu oduzela četiri dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, i to za Valentino Music HD, Valentino Etno, OTV Valentino i Prva Hercegovačka, jer je u postupcima utvrđeno da nisu izmirili finansijske obaveze po fakturama na ime obračuna naknade za dozvolu ni nakon dodatnog roka za plaćanje. LOKALNI IZBORI Obavezu praćenja izborne kampanje u 2016. godini su imali svi nosioci dozvole Agencije, koji su bili dužni obezbijediti pokrivanje izborne kampanje za sve političke subjekte u izbornoj jedinici koju pokrivaju svojim signalom. Mogućnost izuzeća od praćenja kampanje imale su isključivo one stanice koje u svom programu ne emituju vlastiti informativni program, niti preuzimaju informativni program neke druge stanice, a zahtjev za izuzeće bile su dužne podnijeti Agenciji do početka izborne kampanje. Korisnici dozvole imali su obavezu, između ostalog, Agenciji prije početka izborne kampanje dostaviti cjenovnike koji će se primjenjivati za plaćeno političko oglašavanje, kao i programske planove planiranih izbornih programskih sadržaja, a tokom kampanje i svakog ponedjeljka sedmični izvještaj za prethodnu sedmicu. Slučajevi koji se tiču poštivanja izbornih pravila i propisa procesuirani su uglavnom u toku 2016. godine, a jedan je okončan u 2017. godini. Naime, Plavi radio nije odgovorio na obavezu dostavljanja tražene dokumentacije, ni zbirnog izvještaja, te je utvrđeno kršenje člana 9. (Implementacija) stava (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. Za navedeno kršenje izrečena je mjera pismenog upozorenja. 43 2.4 KRŠENJA PRAVILA O DISTRIBUCIJI AUDIOVIZUELNIH MEDIJSKIH USLUGA I MEDIJSKIH USLUGA RADIJA U 2017. godini je izrečeno ukupno 8 izvršnih mjera za 8 korisnika dozvola (5 pismenih upozorenja, 2 usmena upozorenja, te 1 novčana kazna u iznosu od 5.000,00 KM) u vezi sa kršenjima relevantnih odredbi Pravila 79/2016 o distribuciji audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija (Pravilo o distribuciji), kako slijedi: PREKRŠILAC BH Telecom Sarajevo KAZNA (NOVČANA U KM) d.d. Usmeno upozorenje Blicnet d.o.o. Banja Pismeno upozorenje Luka ELTA-KABEL d.o.o. Pismeno upozorenje Doboj JP Hrvatske Pismeno upozorenje telekomunikacije d.d. Mostar Logosoft Sarajevo d.o.o. Usmeno upozorenje ODREDBA Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija 44 Telekomunikacije RS Pismeno upozorenje a.d. Banja Luka Telemach Sarajevo d.o.o. Pismeno upozorenje ELTA-KABEL d.o.o. 5.000,00 KM Doboj Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 18. (Kontrola) stav (4) u vezi sa stavom (2) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Agencija je 2017. godine utvrdila sedam slučajeva kršenja člana 10. stav (3) Pravila 79/2016 koji propisuje da se reality i pseudoreality programi mogu prikazivati između 24:00–06:00 sati, te da se ova odredba ne odnosi na prikazivanje navedenih sadržaja s tehničkom zaštitom. Korisnici dozvola su dakle dužni obezbijediti adekvatnu tehničku zaštitu ili zatamniti navedene sadržaje koje distribuiraju u terminu od 06:00-24:00 sati. U sedam procesuiranih slučajeva utvrđeno je da su korisnici dozvola distribuirali program TV stanica u vrijeme emitovanja reality i pseudoreality programa u terminima u kojim nije dozvoljena distribucija istih u skladu sa članom 10. stav (3) Pravila 79/2016, te su izrečene mjere usmenog i pismenog upozorenja, u zavisnosti od prethodnih kršenja i priznanja krivice stanice. U jednom slučaju utvrđeno je kršenje člana 18. (Kontrola) stava (4) u vezi sa stavom (2) istog člana Pravila 79/2016 koji propisuje: „Korisnik dozvole će ovlaštenim licima Agencije, u terminu koji prethodno odredi Agencija, omogućiti pristup svim prostorijama i sredstvima, uključujući i svu službenu dokumentaciju, opremu i drugo, a u cilju provjere poštivanja pravila Agencije, naloga, instrukcija i zahtjeva Agencije… Korisnik dozvole će ovlaštenim licima Agencije omogućiti pristup iz stava (2) ovog člana i u slučaju kada kontrola nije prethodno najavljena“. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je ELTA-KABEL prekršio odredbu člana 18. st. (4) Pravila 79/2016 jer ovlaštenim licima Agencije nije omogućio pristup svim prostorijama i sredstvima, uključujući i opremu u cilju kontrole u vezi sa distribucijom reality i pseudoreality programskih sadržaja izvan dozvoljenog vremena, te je izrečena mjera finansijske kazne u iznosu od 5.000,00 KM. 45 3. ZAKLJUČAK Agencija je izradila izvještaj o svim kršenjima pravila i propisa u 2017. godini, koji sadrži detaljne informacije o svim procesuiranim slučajevima. Posmatrajući broj i prirodu mjera koje je Agencija izrekla u 2017. godini, primijećen je povećan obim kršenja u vezi sa uslovima dozvola i relevantnim pravilima za audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija. Ovo se najviše ogleda u primjeni odredbi vezanih za programske uslove i tehničke standarde, obavezama dobijanja saglasnosti Agencije u vezi sa promjenom vlasničke strukture, te i slučajevima nelegalnog korištenja frekventnog spektra. Kada je riječ o vrsti izrečenih mjera, primijećen je povećan broj izrečenih mjera oduzimanja dozvole. U toku 2017. godine procesuirani su slučajevi kršenja Zakona o komunikacijama u smislu neovlaštenog emitovanja. Agencija je jedini organ u Bosni i Hercegovini koji ima zakonsku nadležnost da izdaje dozvole, uključujući i dodjelu frekventnih resursa putem kojih se vrši emitovanje. U takvim slučajevima u 2017. godini se radilo o korisnicima dozvola ili fizičkim i pravnim licima koji su neovlašteno, bez dozvole Agencije, koristili radiofrekvencijske resurse, te o emitovanju, odnosno distribuciji audiovizuelnih medijskih sadržaja bez dozvole Agencije. Zbog neizmirivanja finansijskih obaveza po osnovu dozvole za emitovanje ili naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra u toku 2017. godine izrečene su mjere suspenzije dozvole, te i oduzete dozvole u nekoliko slučajeva. Također, Agencija je u 2017. godini oduzela dozvole po drugom osnovu. U vezi sa promjenom vlasničke strukture, svaki podnosilac zahtjeva za dozvolu mora ispuniti određene programske, tehničke i finansijske uslove kako bi dobio dozvolu, a po dobijanju dozvole dužan je osigurati poštivanje pravila i propisa Agencije kojima su propisani uslovi i obaveze korisnika dozvola. Kako bi bilo osigurano da pravo na emitovanje ne dobije lice koje nije prošlo ovu provjeru, u pravila Agencije ugrađena je zabrana prijenosa dozvole, djelimično ili u cjelini, bilo prodajom ili ugovorom, na drugog korisnika dozvole. Agencija može, po zahtjevu korisnika dozvole, izvršiti prijenos dozvole na drugo fizičko ili pravno lice u istom vlasništvu ili kada se vrši spajanje, pripajanje, podjela ili promjena oblika pravnog lica, odnosno obrta, ili više njih koji su korisnici dozvole. Slučajevi kršenja odredbi u vezi prijenosa dozvole u 2017. godini se odnose upravo na promjene u vlasničkoj strukturi za koje nije tražena saglasnost Agencije. Kada je riječ o distribuciji audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, najveći broj slučajeva kršenja se odnosio na odredbe vezane za ograničenja u distribuiranju reality i pseudoreality programa. Naime, krajem 2016. godine na snagu je stupilo novo Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija kojim je između ostalog propisano da se reality i pseudoreality programi mogu prikazivati isključivo između 24:00–06:00 sati, osim u slučaju korištenja tehničke zaštite. Korisnici dozvola su dakle dužni obezbijediti adekvatnu tehničku zaštitu ili zatamniti navedene sadržaje koje distribuiraju u terminu od 06:00-24:00 sati, a što su propustili da urade u navedenim slučajevima kršenja. Slučajevi kršenja programskih uslova dozvole su se u velikoj mjeri odnosili na nedovoljnu zastupljenost pojedinih programskih segmenata i strukture programa, kao i na promjenu istih bez prethodnog odobrenja Agencije. Također, bitno je napomenuti da je u 2017. godini Agencija konstatovala niz kršenja odredbi koje se tiču obaveze dostavljanja informacija i/ili snimaka programa koje Agencija zahtijeva u svrhu praćenja poštivanja uslova dozvole i/ili u svrhu vršenja regulatornih obaveza, na način, u formi, obimu, te u roku koje odredi Agencija. Nešto manji broj 46 kršenja programskih standarda ne ukazuje nužno na do kraja dosljednu primjenu svih relevantnih propisa, nego eventualno može biti i pokazatelj nedovoljnog broja prigovora u vezi s tim i nedovoljnom upućenošću javnosti u sve relevantne odredbe. Kod procesuiranja mogućih slučajeva kršenja pravila i propisa, a koji se odnose na programske standarde, Agencija se prvenstveno oslanja na mehanizam prigovora koji je na snazi od samog početka djelovanja Agencije. Stoga je i izrada ovakvih izvještaja dodatni poticaj javnosti da koristi ovu mogućnost u svakom slučaju kada se smatra da su pravila Agencije prekršena. Pored toga je bitno naglasiti da su neki od slučajeva kršenja programskih standarda predstavljali ozbiljan vid odmicanja od profesionalnih standarda, a u vezi sa nepoštivanjem odredbi vezanih za nepristrasno i pravično uređivanje vijesti i informativno-političkih programa. Naime, Agencija je u 2017. godini vršila vrlo obimne preglede vijesti i informativno-političkih programa Javnih RTV servisa u BiH, iz čega su proizašla i neka od rješenja pomenutih u ranijem tekstu. Fokus aktivnosti Agencije u 2017. godini je bio upravo na monitoringu poštivanja odredbi u vezi sa pravičnošću i nepristrasnošću u programskim sadržajima, prije svega kada su u pitanju javni RTV servisi u BIH. Tako je po službenoj dužnosti izvršen monitoring i analiza cjelokupnog informativnog programa entitetskih javnih RTV servisa u periodu od dva i po mjeseca. U jednom slučaju je analiza pokazala da je stanica u svom informativnom programu kontinuirano tendenciozno promovisala interese jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, kroz selektivan pristup izvještavanju, konstantno prikazivanje favoriziranih pojedinaca ili subjekata na afirmativan način te u pozitivnom kontekstu, dok je o aktivnostima opozicionog bloka stranaka u velikom broju slučajeva izvještavala isključivo kritički. Nadalje, u određenom broju priloga uočeno je jednostrano i tendenciozno izvještavanje o različitim političkim, društvenim temama i događajima u Federaciji BiH. Poštivanje principa pravičnosti i nepristrasnosti u programima pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga predstavlja suštinu profesionalnog pristupa u izvještavanju i kreiranju sadržaja koji se pružaju publici. Ovaj princip je naročito bitan u emisijama vijesti i informativnopolitičkim programima, te programima o tekućim događajima, jer se putem njih javnost upoznaje o svim važnim temama od javnog interesa, informacijama političke, društvene, ekonomske prirode i sl. Profesionalno i odgovorno novinarstvo, ali i primjenjiva pravila Agencije, zahtijevaju da se u ovim programima osigura objektivnost, nepristasnost, pravičnost, a taj zahtjev korisnici dozvola moraju ispuniti odgovornom uređivačkom politikom, a naročito javni RTV servisi koji imaju i zakonsku obavezu da pruže izbalansiran izbor vijesti za sve građane. Nadalje, ustanovljeno je i kršenje odredbe u vezi sa pravom na odgovor, a koja je od ključne važnosti za osiguranje prava na slobodu izražavanja, koje uključuje i slobodu primanja i davanja informacija, ali sa sobom povlači i odgovornosti posebno u vezi sa zaštitom prava i interesa drugih. Izvještavanje koje nadilazi potrebe javnosti o primanju informacija i javni interes, može zadrijeti u zaštićeno područje prava drugih, čime dolazi do povrede tih prava i interesa fizičkih i pravnih lica. Pored toga, Agencija je tokom 2017. godine zabilježila jedan posebno ozbiljan slučaj kršenja relevantnih odredbi, u kojem je utvrđeno namjerno emitovanje lažnog, odnosno zavaravajućeg materijala sa direktnim štetnim posljedicama, kada je tokom izvlačenja glavnog dobitnika u nagradnoj igri koju je stanica priredila za svoje gledatelje, voditeljica programa pročitala jedno ime, dok je na snimku kamera jasno zabilježila da na izvučenoj ceduljici piše sasvim drugo ime. Veoma važan segment pravila Agencije se odnosi na odredbe vezane za zaštitu maloljetnika od neprimjerenih sadržaja. Primijećeno je da korisnici dozvola još uvijek ne pridaju dovoljno važnosti ovom pitanju, posebno kada se radi o obavezama klasifikacije sadržaja pravilima 47 definisanim oznakama i obavezama dozvoljenih termina za emitovanje tako klasifikovanih sadržaja. Najčešća kršenja odredbi Kodeksa o komercijalnim komunikacijama u 2017. godini su se odnosila na kršenja odredbi koje se tiču trajanja televizijskog oglašavanja i teletrgovine u programima, te kršenje odredbi u vezi sa sponzorstvom. Primijećena je praksa kršenja relevantnih odredbi kod gostovanja predstavnika firmi ili fizičkih lica ili predstavljanja određenih proizvoda i usluga, obično u formi kolažnih i zabavnih sadržaja, sa voditeljem u studiju, ali sadržaja u obliku priloga. U ovakvim sadržajima nije osigurano opće načelo komercijalnih komunikacija koje glasi da komercijalne komunikacije moraju biti odmah prepoznatljive kao komercijalni, a ne kao urednički programski sadržaj. Umjesto toga, česta je pojava da se kroz razgovor voditelja s gostima vrši promocija proizvoda ili usluga gosta/predstavnika, a što se često radi i u direktnim pozivima na kupovinu ili korištenje proizvoda/usluga. Ovakvi sadržaji predstavljaju prikrivene komercijalne komunikacije, odnosno sadržaje koji nisu predstavljeni kao komercijalne komunikacije, ali koje stanica koristi u svrhu oglašavanja, tj. u cilju promocije i unapređenja ponude određenih proizvoda i usluga. Ovakvom praksom dolazi do narušavanja principa prepoznatljivosti komercijalnih komunikacija u odnosu na urednički sadržaj, s obzirom na to da je predstavljanje proizvoda ili usluga izvršeno u okviru samog uredničkog sadržaja. Kršenje ovog kodeksa je također primijećeno kod blokova za oglašavanje koji na odgovarajući način nisu odvojeni od programa najavnom i odjavnom špicom, tj. odgovarajućim optičkim i/ili akustičkim i/ili prostornim sredstvima, emitovanja blokova za oglašavanje unutar programa vijesti kraćih od 30 minuta. Oglašavanje i teletrgovina moraju se jasno odvojiti od drugih dijelova programa putem optičkih i/ili akustičkih i/ili prostornih sredstava. Ova sredstva su bitna jer signalizuju gledaocima ili slušaocima da je nastupio prekid u prijenosu uredničkog sadržaja i da slijede komercijalne poruke. Pored toga, ustanovljena su i kršenja odredbi vezana za trajanja reklamnog programa. Evidentirana su prekoračenja najčešće tako što su emitovani spotovi za oglašavanje unutar programa kao što su izlozi za teletrgovinu. Počinjena su i manja odstupanja od dopuštenog reklamnog vremena nevezano za izloge za teletrgovinu. Ustanovljena su i odstupanja od dozvoljenog limita za reklamne sadržaje, bez obzira na izloge za teletrgovinu, ali u manjoj mjeri. Agencija je ustanovila i kršenja relevantnih odredbi koje se odnose na sponzorstvo, na primjer u slučaju sponzorisanih programa unutar kojih su na izražen način istaknuti posteri sa logom sponzora ili se vrši konzumiranje proizvoda sponzora od strane voditelja i učesnika programa. Pored toga, evidentirani su primjeri priloga o određenim proizvodima uz gostovanje predstavnika kompanije koja je vlasnik tog proizvoda uz uobičajeno poklanjanje tih proizvoda gledaocima, u kojima i voditelji potenciraju razgovor o kvalitetama tog proizvoda i pozivaju gledaoce da učestvuju i/ili kupe te proizvode. Ovakvi sadržaji su redovno uređeni tako da i studio sadrži logo, postere i proizvode sponzora. Redovni su i primjeri isticanja dodatnih informacija o sponzoru, kao što su adresa, brojevi telefona, web adresa, lokacija sponzora i slično, čime se također postiže upućivanje gledalaca na nabavku roba i usluga koje nudi sponzor. Ovakvom praksom se krši jedan od ključnih principa sponzorstva, a to je da sponzorisani programi ne smiju sadržavati nikakve promotivne elemente, odnosno ne smiju direktno poticati na kupovinu ili unajmljivanje proizvoda ili usluga sponzora. 48 Agencija naglašava da će i ubuduće nastaviti da prati poštivanje propisanih pravila i kodeksa te poduzimati mjere u skladu sa Pregledom povreda i odgovarajućih kazni, u cilju zaštite interesa krajnjih korisnika u oblasti audiovizuelnih medijskih usluga i usluga radija. Agencija se nada da će izrada ovakvih izvještaja doprinijeti većem stepenu poštivanja relevantnih pravila, te da će dodatno podići nivo obaviještenosti kako korisnika dozvola Agencije, tako i šire javnosti o mandatu, te aktivnostima Agencije u oblasti emitovanja. 49 Aneks 1: Tabelarni pregled kršenja pojedinačnih pravila i propisa Pregled izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u 2017. godini: PREKRŠILAC Radio televizija Republike Srpske Radio televizija Republike Srpske Televizija Kantona Sarajevo Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine KAZNA (NOVČANA U KM) 19.000,00 KM ODREDBA 3.000,00 KM Član 6. (Pravo na odgovor), stav (4) 7.000,00 KM Pismeno upozorenje Član 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi) Član 22. (Obaveza zaštite maloljetnika i kategorizacija sadržaja) st. (1) i (2), član 24. (Sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika), stav (1) i član 25. (Raspored i označavanje sadržaja u svrhu zaštite maloljetnika), st. (1) i (2) Član 5. (Pravičnost i nepristrasnost), st. (2), (3), (6) i (7) Pregled izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi Kodeksa o komercijalnim komunikacijama u 2017. godini: PREKRŠILAC TV BN KAZNA (NOVČANA U KM) 3.500,00 KM Alternativna televizija RTRS Pink BH Hayat Alternativna televizija Televizija Kantona Sarajevo 3.000,00 KM 3.000,00 KM 5.000,00 KM 8.000,00 KM 14.000,00 KM 5.000,00 KM ODREDBA Član 3. (Opći principi), st. (1) i (2), član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja), st. (1) i (5), član 9. (Trajanje televizijskog oglašavanja i telergovine) stav (1) i član 16. (Opći principi u vezi sa sponzorstvom) Član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja i teletrgovine), stav (5) Član 20. (Javni RTV servisi) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) Član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) Član 16. (Osnovni principi u vezi sa sponzorstvom), st. (2) i (3) 50 Pregled izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole u 2017. godini: PREKRŠILAC RTRS „CITY-OTVORENA MREŽA“ d.o.o. Sarajevo Kadušić Husein Kadušić Husein Alvatel d.o.o. Zenica KAZNA (NOVČANA ODREDBA U KM) 45.000,00 KM kazna Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačka c) Zakona o komunikacijama RTRS-u, a generalnom direktoru RTRS-a kao odgovornom licu u RTRS, 15.000,00 KM 10.000,00 KM Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Pismeno upozorenje 1.500,00 KM Pismeno upozorenje Behar TV Int. Oduzimanje dozvole Antena radio Bet Fratello Radio Radio BN Big radio Nes Radio Radio Sarajevo Radio Studio D TV 1 Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Posavina TV Pismeno upozorenje Radio Kameleon Oduzimanje programskih uslova za program Radio Kameleon Sarajevo i Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 15. (Programski uslovi) stav (10), član 20. (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) stav (1) i član 21. (Prijenos dozvole) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija 51 BH Radio 1 Cinema TV Cinema TV Plavi radio Banja Luka Plavi radio Banja Luka „DENI-COMPANY“ d.o.o. tehničkih uslova za emitovanje za dvije lokacije Dozvole i pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Pismeno upozorenje 3.000,00 KM Pismeno upozorenje 3.500,00 KM Pismeno upozorenje M1 FILM Pismeno upozorenje M1 GOLD Pismeno upozorenje Prva hercegovačka Pismeno upozorenje Valentino ETNO Pismeno upozorenje Valentino MUSIC HD Pismeno upozorenje Vikom TV Pismeno upozorenje OTV Valentino 5.000,00 KM Radio Glas Drine - Studio Srebrenica Radio Tuzlanskog kantona, Radio TK- Studio Srebrenica, Radio TKStudio Banovići Radio BA Pismeno upozorenje Radio BA Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Član 14. stav 14.3. Poglavlje II – Opći uslovi dozvole sistema Član 26. (Kontrola) stav (1) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 26. (Kontrola) stav (1) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 25. (Kontrola) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 25. (Kontrola) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) i (6) tačka j) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1), (3) i (4) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija 52 Nezavisna TV 101 Pismeno upozorenje TV 101 Pismeno upozorenje OBN Radio Republike Srpske Udruge „Hrvatski dom“ Konjic Udruženje muzičara Kemix Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Pismeno upozorenje Radio Stari Most Pismeno upozorenje Radio Stari Most Oduzimanje dozvole Pismeno upozorenje Obiteljska televizija Oduzimanje dozvole Valentino Valentino MUSIC HD Oduzimanje dozvole Valentino ETNO Oduzimanje dozvole OTV Valentino Oduzimanje dozvole Prva hercegovačka Oduzimanje dozvole TV1-RTM Suspenzija Obiteljski radio Valentino Suspenzija Hard Rock radio Suspenzija Radio Mostar Suspenzija Član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 21. stav (6) tačka h) (Upućivanje informacija i registar Agencije) Pravila 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 14. stav 14.3. – Opći uslovi dozvole sistema Član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) Zakona o komunikacijama Član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) Zakona o komunikacijama Član 15. (Programski uslovi) stav (2), član 16. (Tehnički uslovi) stav (5) i član 20. (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) stav (6) tačka a) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Član 3. (Dozvole za radijsko emitovanje) stav (4) i 26. (Važenje dozvola i obnova) stav (10) tačka b) Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija Člana 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo 77/2015) Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza 53 HTV Oscar C Suspenzija Radio Oscar C Suspenzija Radio Srebrenik Suspenzija Plavi radio Suspenzija plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama, član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Pregled izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi Izbornog zakona BiH u 2017. godini: PREKRŠILAC Plavi radio KAZNA (NOVČANA U KM) Pismeno upozorenje ODREDBA Član 9. (Implementacija), stav (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Pregled izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u 2017. godini: PREKRŠILAC BH Telecom d.d. Sarajevo KAZNA (NOVČANA U KM) Usmeno upozorenje Blicnet d.o.o. Banja Luka Pismeno upozorenje ODREDBA Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih 54 ELTA-KABEL d.o.o. Doboj Pismeno upozorenje JP Hrvatske telekomunikacije Pismeno upozorenje d.d. Mostar Logosoft d.o.o. Sarajevo Telekomunikacije Banja Luka RS Usmeno upozorenje a.d. Pismeno upozorenje Telemach d.o.o. Sarajevo Pismeno upozorenje ELTA-KABEL d.o.o. Doboj 5.000,00 KM medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Član 18. (Kontrola) stav (4) u vezi sa stavom (2) Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija 55 Aneks 2: Tabelarni pregled kršenja pravila i propisa po prekršiocu Pregled kršenja po prekršiocu Radio televizija Republike Srpske Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija - član 5. (Pravičnost i nepristrasnost), st. (2), (3), (6) i (7) – kazna 19.000,00 KM - član 6. (Pravo na odgovor), stav (4) – kazna 3.000,00 KM Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 20. (Javni RTV servisi) – kazna 3.000,00 KM Zakon o komunikacijama - član 46. (Izvršne mjere), stav (3) tačka c) – kazna 45.000,00 KM RTRS-u, a generalnom direktoru RTRS-a kao odgovornom licu u RTRS, kazna 15.000,00 KM Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija - član 22. (Obaveza zaštite maloljetnika i kategorizacija sadržaja) st. (1) i (2), član 24. (Sadržaji za koje je vjerovatno da bi mogli ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika), stav (1) i član 25. (Raspored i označavanje sadržaja u svrhu zaštite maloljetnika), st. (1) i (2) – kazna pismeno upozorenje Televizija Kantona Sarajevo Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija - član 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi) – kazna 7.000,00 KM Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 16. (Osnovni principi u vezi sa sponzorstvom), st. (2) i (3) – kazna 5.000,00 KM TV BN Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 3. (Opći principi), st. (1) i (2), član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja), st. (1) i (5), član 9. (Trajanje televizijskog oglašavanja i teletrgovine) stav (1) i član 16. (Opći principi u vezi sa sponzorstvom) – kazna 3.500,00 KM Alternativna televizija Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 8. (Raspored televizijskog oglašavanja i teletrgovine), stav (5) – kazna 3.000,00 KM - član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) – kazna 14.000,00 KM Pink BH Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) – kazna 5.000,00 KM Hayat Kodeks o komercijalnim komunikacijama - član 9. (Trajanje oglašavanja i teletrgovine), stav (1) – kazna 8.000,00 KM TV 1 Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga - član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje OBN 56 Zakon o komunikacijama - član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) – kazna pismeno upozorenje Nezavisna TV 101 Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije), stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije), stav (6) tačka h) – kazna pismeno upozorenje TV1-RTM - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Vikom TV Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije), st. (1), (3) i (4) – kazna pismeno upozorenje Behar TV Int. PravilO 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga -član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) HTV Oscar C - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija „DENI-COMPANY“ d.o.o. Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) st. (1) i (6) tačka j) – kazna pismeno upozorenje Obiteljska televizija Valentino Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka a) – kazna oduzimanje dozvole OTV Valentino Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) st. (1), (3) i (4) – kazna 5.000,00 KM - član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) – kazna oduzimanje dozvole Valentino MUSIC HD Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) – kazna oduzimanje dozvole Valentino ETNO Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) – kazna oduzimanje dozvole Prva hercegovačka 57 Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 27. (Važenje dozvola i obnova) stav (7) tačka c) – kazna oduzimanje dozvole Posavina TV Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga - član 22. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Cinema TV Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga - član 26. (Kontrola) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 26. (Kontrola) stav (1) – kazna 3.000,00 KM M1 FILM Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje M1 GOLD Pravilo 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje BH Radio 1 Opći uslovi dozvole sistema - član 14. stav 14.3. Poglavlje II – kazna usmeno upozorenje Radio Republike Srpske Opći uslovi dozvole sistema - član 14. stav 14.3. – kazna usmeno upozorenje „CITY-OTVORENA MREŽA“ d.o.o. Sarajevo Zakon o komunikacijama - član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) – kazna 10.000,00 KM Antena radio Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Bet Fratello Radio Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Radio Sarajevo Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Radio Studio D Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 21. (Prijenos dozvole) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Radio BN Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) – kazna pismeno upozorenje 58 Big radio Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) – kazna usmeno upozorenje Nes Radio Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 16. (Tehnički uslovi) st. (1) i (2) – kazna usmeno upozorenje Radio Kameleon Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 15. (Programski uslovi) stav (10), član 20. (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) stav (1) i član 21. (Prijenos dozvole) stav (1) – kazna oduzimanje programskih uslova za program Radio Kameleon Sarajevo i tehničkih uslova za emitovanje za dvije lokacije Dozvole i pismeno upozorenje Plavi radio Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 25. (Kontrola) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 25. (Kontrola) stav (1) – kazna 3.500,00 KM - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Pravilnik o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora - član 9. (Implementacija), stav (2) – kazna pismeno upozorenje Radio Glas Drine - Studio Srebrenica Pravilo 77/2015 o audiovizuelnim medijskim uslugama - član 21. (Upućivanje informacija i registar Agencije) st. (1), (3) i (4) – kazna pismeno upozorenje Radio Tuzlanskog kantona, Radio TK - Studio Srebrenica, Radio TK - Studio Banovići Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) – kazna pismeno upozorenje Radio BA Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (6) tačka h) – kazna usmeno upozorenje - član 20. (Upućivanje informacija i registar Agencije) stav (1) – kazna pismeno upozorenje Radio Stari Most Pravilo 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija - član 15. (Programski uslovi) stav (2), član 16. (Tehnički uslovi) stav (5) i član 20. (Upućivanje informacija Agenciji i registar Agencije) stav (6) tačka a) – kazna pismeno upozorenje - član 3. (Dozvole za radijsko emitovanje) stav (4) i 26. (Važenje dozvola i obnova) stav (10) tačka b) – kazna oduzimanje dozvole Obiteljski radio Valentino - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Hard Rock radio 59 - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Radio Mostar - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Radio Oscar C - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Radio Srebrenik - član 46. (Izvršne mjere) stav (3) tačke e) i f) Zakona o komunikacijama; član 6. (Obaveza plaćanja naknade), 7. (Vrste naknada) i 12. (Postupak u slučaju neplaćanja godišnje naknade za dozvolu) Pravila 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije – kazna suspenzija Udruženje muzičara Kemix Zakon o komunikacijama - član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) – kazna pismeno upozorenje Udruga „Hrvatski dom“ Konjic Zakon o komunikacijama - član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) – kazna pismeno upozorenje Kadušić Husein Zakon o komunikacijama - član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) – kazna pismeno upozorenje - član 32. (Korištenje radiofrekvencija) stav (1) – kazna 1.500,00 KM Alvatel d.o.o. Zenica Zakon o komunikacijama - Član 3. (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija) stav (3) tačka (a) – kazna pismeno upozorenje BH Telecom d.d. Sarajevo Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna usmeno upozorenje Blicnet d.o.o. Banja Luka Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna pismeno upozorenje ELTA-KABEL d.o.o. Doboj Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna pismeno upozorenje - član 18. (Kontrola) stav (4) u vezi sa stavom (2) – kazna 5.000,00 KM 60 JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Telemach d.o.o. Sarajevo Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna pismeno upozorenje Logosoft d.o.o. Sarajevo Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija - član 10. (Obaveze u vezi sa sadržajima distribuiranih audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija) stav (3) – kazna usmeno upozorenje 61