. 1j I ]oP,s 2.b I t.erBv~ I ·Prilog 3- : .. . ! ;( .r s i. w. CI NS Materijali dostavljeni potpredsedniku Savezne vlade Dr Mi~oljubu Labusu ww . ' ~ ·'< .t: .\. ii·, :-'.< . :·.. ;.~;:· . ."···. c&. SARTID ..~ a.d. SMED.EREVO t t 300 Smeoerevo. Goransk.'l t 2. Teie'on, centrale: C2&'226· I 16. 225·5: 5. ielefalts 026·:?25·028. re,e~s , 1e1,; · · :-:: Poscvt» cenrar Beograd. 11010 Novi Beograc. Bule~·ar vmemosr, :e. Leeton ; • ·::" "O:. J• · .r:;,:.,s ;R, :· •,'t nocnoBHA TAJHA 'LAD! SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE odpredsedniku Miroljubu Labusu 6p t. Smederevo. 15.11.2000. ostovani podpredsednice ·.J ---· godine Vlade, NS .r s romene u odnosu medunarodne zajednice prema Saveznoj republici Jugoslaviji otvaraju erspektive brzern razvoju, ali i narnecu potrebu prilagodavanja privrede za trzisnu utakrmcu i l poslovno i vlasnicko povezivanje sa ino-partnerima. Preduzeca kao sto je SARTI D ne ogu to prilagodavanje realizovati bez podrske i pornocl drzave. S druge strane. efekti uzene podrske i pomoci se sigurno ne iscrpljuju same kroz poboljsanje pozicije .SARTID-a. ic ce se reflektovati na privredu u celini. Zato zelimo da Vas upoznamo sa aktuelnom tuacijom u kojoj se SARTID nalazi (iii ce se uskoro naci) i sa nasim videnjem neophodnih era koje ce ornoqucif njegov uspesan rad, integraciju u evropsku industriju celika i zastitu .onomskih interesa SRJ i Srbije. struktura Koncerna L CI . Organizaciona ,:- w. U okviru Koncerna crne metalurgije SARTID posluje: - maticno preduzece SARTID a.d., koje se bavi proizvodnjom gvozda, celika. toplo-valjanih i hladnovaljanih traka i limova, u obimu od 85.000 t finalnih proizvoda rnesecno, a koje zaposljava 6.700 radnika; ww i . · deset deonickih drustava od.kojih su sest locirana u Smederevu, sa zaposlenih 2240 radnika, a cetiri u drugim gradovima Srbije (Aleksinac, Kucevo, Novi Sad, Razanj), sa zaposlenih 1.400 radnika; -- · jednim akcionarskim drustvorn (Beli Limovi iz Sabca) gde imamo vecinsko vlasnistvo i gde je zaposlenoeko 550 radnika; · tri drustva na Kosovu i Metohiji (FSC, FPL i Jugoterm) koja sada nisu pod nasorn poslovnom kontrolom. Finansijska struktura •,, Finan~ijsku strukturu SARTID-a (pre svega maticnog preduzeca) karakterise izrazito visok ste en zaduzenosti, nastao re svega u periodu iz radn'e fabrike investicioni krediti). a produbljen izuzetno nepovoljnim uslovima rada i poslovanja u periodu ekonomsk1 sankcija medunarodnog okn.fzenja prema SRJ. · ,_ <~· J :1 I l II ! .: I: l -1 . 1· / . c Prema knjigovodstvenom vrednosti sredstava. stanju. obaveze , kumulirani gubitak su 2.8 puta veci od Na kumuliranje gubitka uticale su kursne rac.r-,e gubici uzrokovani: .osim - ~ 999. i 2000. godini). alt pesto ,· ·- nemoqucnoscu rada u periodu ·92-·95. osiro covrerne+c izuzetno nepovoljnim uslovima finansrrarja i olasrnana ....; '96 i '97. godini. katastrofalnim padom svetskog trzista celika oo polcv ... e: '98. godine. ratom koji je onemogucio proizvodnju u ·99 godini I pccmio direktnu ratnu stetu od 13. 5 miliona USO. a ukupnu od preko 150 miliona USO. - stalno depresiranim cenama celika na domacern trzistu u odnosu na svetske cene . s . SARTIO je. tek u 2000. godini dobio koliko-toliko povoljnu priliku da radii sa proizvodnjom od oko 45.000 t prosecno mesecno ostvaril: srno pcztr/a» poslovni rezultat koji je na ses: meseci iznosio oko 7 miiona USO. NS .r Znaci. u normalnim uslovima SARTIO maze da raci I ca stvara profit.. Kada bude deo ve!:k··evropskih sistema. to rnoze jos uspesnije. Da br pastas deo tih sistema. mora se uciniti atraktivnim. a to podrazumeva pored pozitivnoq tekucep poslovanja i znacajnu promenu finansijske strukture. 3. Procenjena vrednost kapitala :< w. CI Prema proceni koju je vrsio Deloitte li....: Touche sa star;em na dan 31.12.1999. godine _grema metodi ONT. vrednost investiranog kap1taia ma~,:;nog preduzeca iznosi 270.65·J = USO i ona je znatno manja od visine kreci,::·,::-: :::::·a .r~ze : :)O osnovu investicionih kredita koje iznose 866,8 m1llona USO. Kada se doda vrecr.cs: uloga u zavisna preduzeca (c~.::. ~:: miliona USO) dobija se negativna vredncst soostveocc ~apitala od 581.2 miliona USD -:-: je rezultat koji ne obecava dobru startnu cc:::( . : '. . : b'.;:::. ::em. svojinskom povezivanju sa ino-partnerima. ww 4. Moguci model finansijske konsolidacije Obaveze SARTIO-a po osnovu dugorocnih ino-kredita iz perioda izgradnje fabrike iznose )"78,7 miliona USO. a obaveze prema jugoslovens"1i p~zela o~ze_eo ~-~-°-~-~i~~~~~-i-~~'?~~~-~~~~!s_r:ed~~~_u_ i~~g~u__ ~q}?.~· 7 miliona · U~P_.})na time n_e.~i P?~o~~'.3la svoj bilansni polozaj i dugovanje prema inostransfvu;------ . r ·~; . ,, I. . . .. ''... :~-· .,,-. . .... .. ·.: ':·':'· · . . ". nOCJlOBHA TAJHA 6p k. obzrrorn da se radio davno dospehm obavezama koje su reproorarrurane , co kojima Je fr:zava duznik prerna mostranstvu Sta vise. strukturno bi se poboljsac ternlje Jer b1 u cikr,·.! -ma!a akcije urnesto potrazivanje. ,-········· bilansru poloza: , druge strane ;:::: -:.· .. ::-:=,:· ::J~ig bi se ·~·ogao prod a ti na sekundarnorn trzrstu co znatno iovohnunn usrcv.ma 2d nornmalr-e vrednosti 4.2. Reprograrn).ratkorocnih devizn.n finansiranin --··-~-·-;::- ceoozrta NBJ J periodu dugova pre uvodenja sankcija Saveta bezbednosti OUN. SARTID je preko svojih orecuzeca u inostrantvu. anqazovao 173.8 miliona USO od jugoslovenskih mesovitih oanaka i apencija u inostranstvu za finansiranje izvoza. Taj se dug u bi!ansu SARTID-a 1odi kao "kratkorocne devizne obaveze prema ,nostranstvu" sto znacajno narusava »lansnu strukturu izvora srestava i poqorsava polozaj SARTID-a u razgovorima o rlasnickoj transformaciji. ·i· 'I s ' NS .r ~a konsohdacnu :,nansijske stru-n.re SARTIO-a, poboljsanje "preqovarac-,e coztcije : :: wzetnog znacaja bi bilo da NBJ reproqrarmra ovaj dug na duzi period. uz petoqodisrue ,dlaganje pocetk a otplate. lnteres NBJ za ovakav reprogram ogleda se u tome sto su za [u realniia potrazivanja od preduzeca u zemlji koja bi bila pokrivena garancijama poslcvr+ .anaka tih precuzeca nego sto su potrazivanja od jugoslovenskih mesovitih banaka I .gencija u inostranstvu koje su sada u teskom polozaju . lj:. CI . 3. Ocekivani efekti konsolidaciie :ealizacijom preclozenih mera postigli bi se sledeci efekti: ( w. Zaduzenos: .: : .=·_T!D-a svodi s~ :-,a pnhvatljiv ruvo. koji se moze uredno servisirati iz tekuceq poslc ,:1nja S.A.RTIO-a ww lz aktive see: .. ,,:nise xurnuuran ;:;ubitak time se SARTID osposobljava za ulazak u proces vlas:»; ..·.::: transforrnacije , oriliv svezep kapitala: · Postize se ~:-.; ,· . 3 fir.ans1Jska ·kc·-so1!daciJa : stvaraju se uslovi da S.A.RTIO ::rofitabilno j', i' '?.d I aosluje; Drzava ne poqorsava svoju bilansnu poziciju vec stvara uslove za smanjenje svog spoljnoq duga. rednost kaoitaJ2 nakon konsolidac1je akon izvrsene finansijske konsoiidacije vredr,ost investiranog kapitala bi iznosila 418 iliona USO. a procenjena vrednost sopstvenog kapitala (po metodi ONT) bi iznosila 327 iliona USO. :ieralizacija trzista ' tidanje sankcija i ukljucivanje SRJ u rnedunarodne finansijske i trqovrnske orqanizacue unmovno ce zahtevati i liberalizaciju spoljnotrgovinske razmene. >d jos naqlasentm.teretorn dugogodisnjih sankcija i ratne stete, sa znacajno narusenor» strukturom, SARTIO nije u moqucnosf da u kratkom roku prihvati "utakrr-c.. oroizvocacuna celike iz ZNO i Slovacke koji ceto svoje proizvode plasiraju i pod ansijskom .,·· : · •.· · 1' ·' ,.. ... I 4 dampinskim uslovima. Zato se u liberalizaciju uvoza proizvoda crne metalurgije mora ici vrlo postupno i oprezno, na rok od minimum pet godina. U tom periodu bi se i SARTID osposobio za ravnopravnu trzisnu utakrnicu. i drzava stvorila pravila za zastitu od uvoza pod darnpinskirn uslovima. ('yukidanje antidampinga zemalja EU ·--.::;' Komisija Evropske Unije je Odlukom brQj 2z3;2oq9iESCS_obJavlje:-.Jm 5. februara 2.0.0.0. go~ine donela o~luku_.9__u~~denj..!:!.._?nti-dampingtakse od 1 ~!4% na ::_voz tople trake i ~zene trake iz SRJ (SARTID-a). Odl~~.stupila __ na snagu istog dana. Nacin na koji je · postupak voden i rigoroznost mere prema SRJ u odnosu na mere prema drugim zemljama o kojima je istovremeno odlucivano. daje nam za pravo da verujerno da je odluka vise motivisana politickirn nego ekonomskim razlozima. · VJ Prem a dobijenim informacijama iz KEld._~!_~~i~~-~ye od_l_~ke_ ~~- s_e_v~sJE.r20 isteku 2 godine , ,' od _':,lyc:>_d~t1j§.~D takse, s_~i-~. sto_~~-~-?-~tev za revizi~_r.n_~~~ podneti vec nakon godinu ,. ; dana. SARTID .!?_~_y_:?;_~_hte_y_QfJ.1?.r~.ri:rn . .§. 9Dgazoy_pQ jei ad'-'.'.9k9t=1:.£::j_'._·~~-9p_~s_a_tLvng_~oq_iti aktivnost. Medutim, za uspesno ukidanJ~...6J2takse bila b, rar· :ragocena (i . /I ine6pt1.9_s!_na)~omoc Vlade SRJ. Kc_:macno. mera TeTuvedena pr~·-·a SRJ. Verujemo da bi · ,...---Gu~lovirT)a otopljavanja odnosa EU prema SRJ. ···nas zahtev.. uz ;: : ::·~sk~ i 9._d_g_ova_r:ajuce ·-. ·····--···~ __ delovanje Savezne vlade, bio dobro prihvaceri i 'da bismo uskoro mogli biti oslobodeni antidampin"g nameta. .r s ; .ovu ., NS ' Postovani podpredsednice Vlade, w. CI Finansijski potoza] SARTID-a danas podledica je nacina finansirare gradnje. medunarodnih · sankcija rata. U poslednjih desetak godina nismo dobili pravu pr">: .. ca radirno. Kada se ta · prilika, u 2000. godini iole ukazala pokazali smo da rnozerr o c : .isnesni. To pokazuje i zainteresovanost nasih ino-partnera. · Za trajnu poslovnu stabilnost Koncerna neophodna je finar.s :s~.a · :'. cs.cvna S' postovaniem .. ~ ww konsolidacija a onda i vlasnicko povezivanje. Preduzecu kakav je SARTID :.:2. '..:: >= ~· ::··2::,:·ia pornoc i podrska Vlade. Ocekujerno da cemo je od Vas dobiti. Ocekujerno o:: . ~ -:-:- t:;s;"o .arn potpunije prezentirali napred iznete teze. GENERALNI DIREKTOR SARTID-A A.O . Dusko Matkovic