STRUCNO MISLJENJE - Beograd, mart 2019. godine - OPFAHMSAHMOHMX HAVKA 03 H. UNIVERZITET BEOGRADU jen. 0 ?nu-m 3991180671! ORGANIZACIONIH NAUKA ETICKOJ KOMISIJI 06-?0/ Jove Ili?a 154, Beograd Na osnovu Re?enja Dekana Fakulteta organizacionih nauka Beogradu (u daljem tekstu Fakultet) 06?01 hr. 8 od 20.02.2019. godine imenovani smo sastav Stru?ne komisije za procenu originalnosti doktorske disertacije dr Sini?e Malog (u daljem tekstu Kandidata) pod nazivom ,,Kreimm?e km: res/r2rkfm'imm'a i privatizacije A rear/[ska knncepcije i (M'lvar'eni rezu/fa/i Srbi/i?. Na osnovu detaljno prou?ene doktorske disertacije, rezultata provere rada dobijenih kori??enjem softvera za detekoiju plagijata iT/ien/icare i urnirin, kori??enih izvora literature i drugih dostupnih izvora, a saglasno ?lanovima 5 i 7 Pravilnika 0 postupku urvrdivcmja neakademskog pone/fawn izradi pisanih radova (,,Glasnik Univerziteta Beogradu? br 196/16, 197/17, 199/17, 203/18 i 206/18) i ta?ki 40 i 41 Osnova za kode/cs 0 akademskom integriretu na vi5'0k05k0/skim ustanovama Republici Srbi'ji (Nacionalni savez za visoko obrazovanje, 26.10.2016. godine) dostavljamo sledec?e: MISLJENJE UVODNE NAPOMENE Na po?etku je bitno da istaknemo kako je Stru?na komisija svoj rad zasnovala na nau?nim i profesionalnim temeljima, uvaZavaju?i medunarodne standarde i nije dozvolila nikakav uticaj izvan stru?nog i nau?nog sadriaja. cilju objektivnog sagledavanja svih relevantnih ?injenica vezanih 2a izradu i odbranu doktorske disertacije Kandidata, kao i osporavanje njene originalnosti Stru?na komisija se opredelila da svoj rad temelji striktno na razini nau?nog doprinosa i procedura prilikom izrade, objave i odbrane doktorske disertacije koja je uzeta razmatranje. Detaljno analiziraju?i sva dostavljena nam dokumenta Stru?na komisija konstatuje da je pogledu proceduralnih pitanja vezanih 2a prooes prijave, izrade, ocene i odbrane doktorske disertacije ispo?tovana sva tada vaiec'a procedura. par slu?ajeva postoje odredeni tehni?ki i administrativni propusti (bez ikakve odgovornosti Kandidata) ali bez uticaja na tok celokupnog procesa. Kompletan pregled toka postupka od momenta prijave do dana odbrane doktorske disertacije moZe se videti Prilogu br. 1 ovog Mi?ljenja. nastavku svog rada Stru?na komisija je zahtevala od Fakulteta na uvid svu dostupnu dokumentaciju vezanu za osporavanje originalnosti doktorske disertacije. Detaljan pregled celokupnog procesa i najvainijih ?injenica koje smo utvrdili mogu se na?i Prilogu broj 2 ovoga Mi?ljenja. Na ovom mestu moramo konstatovati kako proces osporavanja originalnosti disertacije zapo?inje tekstom objavljenom na internet sajtu dana 09.07.2014. godine i dopisom Rektora Univerziteta Beogradu (u nastavku Univerzitet) upu?enog Fakultetu dana 1 1.07.2014. godine. Ceo proces do momenta pisanja ovog Mi?ljenja traje vi?e 0d ?etiri i po godine. prve dve godine nije postojala odgovaraju?a regulativa, da bi 0d sredine 2016. godine ova oblast bila regulisana odgovaraju?im pravnim aktima (pravilnicima) Univerziteta. Analiziraju?i celokupan proces utvrdili smo da je tom periodu biIo povreda pojedinih pravila i procedura sa obe strane kako Fakulteta, tako i Univerziteta. Ono na ?ta posebno ukazujemo jeste ?injenica da izuzev natpisa medijima nismo uo??ili postojanje formalnog dokumenta zahteva za utvrdivanje neakademskog p0na?anja, saglasno ?lanu 7, stav 1 Pravilnika 0 postupku urvrdivanja neakademskog p0nas"anja izradi pisanih radova. Stru?na komisija je pristupila svom zadatku. Saglasno ?lanu 7, stav 2 Pravilnika 0 pomapku urvrdivargja neakademskog ponas?anja izradi pixcmih radova Univerzitata. nastavku sledimo propisanu strukturu ovog Mi?ljenja, tj. ono se sastoji i2 ?etiri osnovna dela, i to: 1 - Obrazloiene primedbe na originalnost disertacije, 11 - Analiza i ocena originalnosti doprinosa disertacije nauci, - Ocena samostalnosti rezultata nau?nog rada Objavljenog disertaciji, 1 IV Zaklju?ak 0 originalnosti disertacije. I OBRAZLOZENE PRIMEDBE NA ORIGINALNOST DISERTACIJE lmaju?i vidu da ne postoji formalni zahtev 2a utvrdivanjem neakademskog pona?anja Stru?na komisije je detaljno pregledala celokupnu dokumentaciju vezanu za osporavanje disertacija, i to kako formalnu sa strane Univerziteta i Fakulteta (?to se moZe videti Prilogu broj 2), tako i neformalnu iz razli?itih javnih izvora (?to je moguc'e na?i Prilogu broj 3). Pristup 2a koji smo se opredelili je da se sagledaju sve relevantne primedbe i da 36 mi pred jednom ?injenicom ,,ne zatvaraju Imaju?i vidu da mi jednom zvani?nom dokumentu d0 sada nije postojala kvanti?kacija obima osporavanja originalnosti disertacije Stru?na komisija se opredelila da svoju analizu pre svega zapo?ne sagledavanjem tog aspekta. 12 analize koju smo sproveli Prilogu broj 3 moiemo konstatovati nekoliko ?injenica: 1. Na internet sajtu ,,Pe??anik? dana 09.07.2014. godine objavljen je tekst pod nazivom ,,Velike rqfne Malog mcu?srora 2 kaknje Sini?a Mali ukrao dakmrar?. Navedeni tekst moie SB 11a sajtui doklm?uy. tekstu autor Ra?o Karapandia (u daljem tekstu Autor) iznosi niz konstatacija putem kojih osporava originalnost doktorske disertacije Kandidata. 2. cilju izno?enja dokaza Autor na po?etku prilaie interaktivni dijagram koji se sastoji 0d svih stranica doktorata sa ozna?enim neoriginalnosti teksta na svakoj pojedina?noj stranici. Medutim, Autor ne iznosi koliki je ukupan obim neorginalnosti utvrdio. Analizom stranice p0 stranice sa interaktivnog dijagrama Stru?na komisija je utvrdila da je Autor osporio 16,65% originalnosti disertacije. Imaju?i vidu da softverski programi ne izraiavaju nalaze ciframa sa decimalima, ve? celim brojevima ukupan indeks sli?nosti bi iznosio 17%. 3. Pored interaktivnog dijagrama Autor je kao dokaz priloiio i sprovedenu analizu kori??enjem programa iTl?zemicale. Analiza je radena softverskom proverom svake pojedina?ne stranice. Pri tome, za svaku stranicu postoje 3 priloga: 1. oznaka broja stranice 2. prikaz ozna?enih delova teksta i 3. izve?taj pod nazivom Originality Repor! sa identi?kovanim indeksom sli?nosti i izvorima odakle je ozna?en tekst preuzet. Ni ovom dokumentu Autor ne kvanti?kuje ukupan indeks sli?nosti 2a celu disertaciju Kandidata. Analizom navodnih dokaza Stru?na komisija je utvrdila da je priloZenom softverskom izve?taju ukupno identi?kovana neoriginalnost Obimu 14,960/0 (mereno prosekom procenta neoriginalnosti za sve analizirane stranice), tj. 15.9% mereno preko ukupnog broja identi?kovanih re?i na svim stranicama. Ukupan bl'oj re?i koje je softver identi?kovao kao slicine iznosi 10.329, ?t0 Odnosu na ukupan obim rada (meren brojem re?i 0d po?etka dela 1 d0 kraja Zaklju?ka rada, bez spiska literature, ?to je ujedno i predmet analize Autora iznosi 65.073 re?i, pri ?emu se Komisija radi lak?eg ra?unanja opredelila da nastavku koristi zaokruienu cifru 0d 65.000 re?i) predstavlja relaciju 10.329/65000 0,1589076 ili 15,9% rada. Imaju?i vidu gore iznetu napomenu 0 na?inu kako softver ra?una indeks sli?nosti, 0n bi 221 C60 rad iznosio 16%. 4. Vaina ?injenica na koju moramo ukazati jeste da je Autor na interaktivnom dijagramu predstavio ve?i obim neoriginalnosti teksta nego ?t0 priloiio dokazima kroz softverski izve?taj (videti str. 1?3 Priloga br. 4). Ta razlika iznosi 1,69% (16,65 14,96%) mereno prosekom procenata neorignalnosti za svaku analiziranu stranicu. Detaljnom analizom smo utvrdili da je posebno pove?avan procenat neoriginalnosti teksta na stranicama gde je softver identi?kovao 0% indeksa sli?nosti, tj. poklapanja. Na interaktivnom gra?ku broj takvih strana je 21, dok je datom dokazu vidu softverskog izve?taja Stru?na komisija identi?kovala 82 stranice sa indeksom sli?nosti 0d ?t0 se moie videti Prilogu broj 4. 5. cilju ukazivanja na neoriginalnost disertacije Autor iznosi stav da je Kandidat ?la-(m mks! 1' izmm pfsani/r na (?inglevkom fed/m?. prilog tome kao dokaz prezentovan je uporedni prevod originalnih delova doktorske disertacije p0 nazivom ?Coma/are Value Creation. Governance (ma1 Privatiscm'on Res/meaning and Managing Enlerprises in Transition: The Case Of Eritrea" autora Stifanos Hailemariam odbranjene 2001. godine na Univerzitetu Groningen Holandiji i teksta iz disertacije Kandidata. Ukupan obim osporene originalnosti rada pogledu podudarnosti sa pomenutom doktorskom disertacijom Autor precizno ne kvanti?kuje. Stru?na komisije je utvrdila da je Autor izneo 40 navoda formi uporedivanja dva teksta putem kojih maksimalno osporava originalnost diseratacije obimu 4.266 re?i ili oko 6,6% ukupnog obima rada. 6. Autor je svom prilogu istakao primere dve stranice doktorata kao ilustraciju za iznete stavove 0 neoriginalnosti teksta, prezentuju?i njihove kopije sa ozna?enim delovima teksta iz izve?taja softvera za proveru originalnoasti iTnenticale. Ref: je 0 stl?anicama 125 i 126. Ukupna podudarnost na koju Autor ukazuje na ove dve stranice obuhvata 370 re?i, ?t0 na ukupan obim rada predstavlja 0,57% ukupnog teksta disertacije. Zajedno sa navodima iz pomenute doktorske disertacije Autor ukupno tekstu na sajtu Pe??anik osporava originalnost disertacije obimu 0d 4.636 re?i ili 7.13% teksta. Il ANALIZA I OCENA ORIGINALNOSTI DOPRINOSA DISERTACIJE NAUCI Stru?na komisija je nedvosmisleno utvrdila da se analiza originalnosti prezentovana na sajtu Pe??anik ne moie prihvatiti kao osnova 2a merodavno odlu?ivanje 0 vrednovanju nau?nog doprinosa doktorske disertacije (Videti prilog broj 4 - Kako je radena i koliko je pouzdana analiza na sajtu ma 31 svom radu smo se odlu?ili da svoje stru?no mi?ljenje zasnivamo isklju?ivo na nau?nim i stru?nim postulatima i uz uvaZavanje najvi?ih akademskih i profesionalnih standarda. Otuda: 1. Umesto stranicu p0 stranicu disertacije mi smo kroz softver proverili celu disetaciju. Kori??en je softverski paket Turnitin. Analiza je sprovedena dana 21.02.2019. godine 07.55 ?asova, ?t0 se moie videti Prilogu broj 5. Isti?emo kako je analiza radena 0d 4 godine nakon analize koju je sproveo Autor i 5 godina i 8 meseci nakon odbrane disertacije. Retroaktivna provera originalnosti nau?nih radova nosi odl?edene zamke, 0 ?emu 66 nastavku biti I?e?i. Najvainiji elementi softverskog izve?taja su slede?i: - Koriste?i pristup kakav je primenio i Autor analizi posredstvom softvera I'Themicaie 4 godine pre nas uradena je analiza iz koje su isklju?eni spisak literature i prilozi rada koji slede nakon njega. delu izveEtaja pod nazivom Originality report identi?kovan je ukupan indeks sli?nosti 0d 18%. - softverskom izve?taju su identi?kovana 153 izvora sa kojima je prepoznata sli?nost. Od tog broja samo 2 imaju indeks sli?nosti 0d 7 izvora indeks sli?nosti 0d 1% a preostalih 144 izvora imaju indeks slienosti manji 0d - Izvor pod rednim broj 1 eteze.bg.ac.rs, koji u?estvuje sa 2% indeksu sli?nosti predstavlja Abstrakt i Summary iz rada i njega smo automatski isklju?ili i2 obra?unatog indeksa sli?nosti. Pored tog izvora, postoji jo? 9 identi?kovanih izvora koji su postavljeni na internet sajtove nakon datuma javne Odbrane rada (gore pomenuta zamka retroaktivnosti). Smatrajuc?i vi?e nego Opravdanim i te izvore smo iskIjUEili iz obra?una ukupnog indeksa sli?nosti. Rec?: je 0 slede?im izvorima iz Original/Hy report-a (napomena koristimo numeraciju izvora kako je dato izve?taju, ?to se moZe videti Prilogu broj 5): Izvor broj 19 Stefan Zimonjic', Milan Gavrilovie, . Trendovi poslovanju. 2018. u?e??e indeksu sli?nosti Izvor broj 58 Dimitrijevic, Dragomir Ekonomski horizonti, 2015. u?e??e Izvor broj 82 Sanja Eski?, Gorica Barbie, Dienan Kulovi? - Ekonomski izazovi, 2018. u?e??e Izvor broj 1 15 Dragana anatovic? Bankarstvo, 2018. - Izvor broj 116 Zivkovic, Radimila, Jelena Stankovic Marketing, 2014 - Izvor broj 122 Todorovi?, Miroslav, Djordje Kalicanin Ekonomski horizonti, 2015. - Izvor broj 135 Simentic, Janja Godi?njak Fakulteta politi?kih nauka, 2014 - - Izvor broj 138 Mladen .leli?i? ,Nauka. bezbednost, policija. 2018 Izvor broj 140 Katarina Zivanovic Nauka, bezbednost. policija, 2018 - Nakon isklju?ivanja ovih izvora dobijen je indeks sli?nost 0d 16%. Verzija rada koju smo dalje analizirali moie se videti Prilogu broj 6. - Postoji visok stepen preklapanja na?oj analizi odnosu na izve?taj koji je radio Autor Karapania) 2014. godine, tj. moie se konstatovati da su oba softverska nalaza identi?kovali ukupan indeks slienost 0d 16%. Napomena koju na ovom mestu moramo dati (vezana za obra?un indeksa sli?nosti) odnosi se na ?injenicu da iako softver ovaj indeks ra?una na bazi broja identi?kovanih re?i, obra?unu prikazuje cele brojeve. Drugim re?ima, softver vr?i zaokruiivanje indeksa Sli?nost na vi?i celi broj (upritd). Imaju?i vidu tu ?injenicu ponavljamo j0? jednom stav da polazni indeks sli?nosti 0d 16% i2 2014. godine ili 18% (- i2 2019. godine je rezultat samo ,,mehani?ke? softverske analize. Ni jedan ni drugi nalaz ne mogu a priori biti uzeti kao osnova za ocenu originalnosti teksta i nau?nog doprinosa rada. 2. Detaljno analiziraju?i obeleien tekst 0d stranice do stranice Struena komisija je identi?kovala nalaze koji ni na koji naein ne mogu predstavljati neautenti?an tekst i koji nedvosmisleno moraju biti isklju?eni iz dalje analize. Radi se 0 slede?im elementima: Fusnote kojima se korektno citiraju reference, tj. izvori literature na koje se odnosi 1.217 re?i, ili 1,87% ukupnog obima rada. Pregled sli?nosti koje je softver identifikovao moie se videti Prilogu 7-A. - (Jp?te pomati pujmm-?i (leljucELIjLiiEi l?i'aze. formule, itd) na koje se Odnosi 1.398 re?i 2,15% rada. Pregled ali?rmsti pa stranicama sa brojem re?i na svakoj stranici za kaie Knmisi?ia amatra da pripada grupi nalaza moire se videti Prilogu 7-B. - Nm??ur?lcnje naziva zakana. akata ili preteino pravnih termina na koje se mlnusi I358 reEi ili 2.86% rada. Pregled sli?nosti p0 stranicama sa brojem re?i za svaku stranieu 2a kuje Knmiai?ia amatra (la pripadaju ovoj grupi nalaza moZe se videti Prilogu 7-C. Ukupno na ove tri grupe nalaza softvera koji su bez ikakve dileme nesporni se odnosi skoro 7% ukupnog obima rada Kandidata (softverski nalaz bi zbog sklonosti da indeks iskazuje kao ceo broj za prva dva nalaza pokazao a 221 trec'i 3. nastavku analize softverskog izve?taja Stru?na lmmisija je identi?krwala (l3 pnalaje i drugi delovi za koje se odgovorno moie tvrditi Lia niau sperm i da nikaka ne {Invade L1 pitanje autenti?nost teksta i originalnost rada Kandidala. Ref: je delmrima rada gde je leidrim strueni aarlriaj analizirane materiie (reiglednn (la paalnje prapuali ciliranju izmra. kqji au navedeni pa?jerlinim Llelm'ima teksta. all nisu aLlekx-arao i c?iznaEeni. Kan dnkaz are iznoaima frinjenieu Lla _ie kamiidat radu na 126 mesta koristio znakove navoda. ali same na (Iva meata {i In nba puta na broj 15, vezano za fusnote broj 5 i 7) ll] je upmrehia da hi maven. lj. ozna?ia tekat koji eirira. Na ostalim mestima znakove navoda koristi eiliranju inora literature ili pajcriinih izraza (kao na primer (?hospitalizovana", ,,pravi?, ..mapa wednusti". ?izvuku". ildi}. preoslalom delu rada nismo uspeli da pronademo mesta na lrejima _je den leksia slavljen purl znake namcla i posebna azna?en (npr. bald ili italic}. lmaju?i vidu {waj Lieigledan prapust izradi rada (2a kaji pared kandidala Ll? same i Clanm'i knmisi?ie za oeenu i adbranu rada} ndlu?ili 511m se da identil?ikujenm me L'lelave. Najve?i ohim 0mg prapusta je L: L'lElLl l'?Ll? pod nazivnm 1' hrpr'm/u puma: {em/em Na [til-{Vt} clelmre ae prema naaem nalazu kaii 5e moZe virleli Priingu N) adnusi 5e 4.532 refii. ili (1,97% ukupnng ohima 'arla. 4. poglerlu analize primedhi vezanih za knri?eenje Lloktm'ske aulura Siil?anus l'lailemariam Slru?na lmmis'ije ?je detaljnu svih 4U nawda Prilngu hraj 8. Nas?a analiza je pukazala rla _ie liandidat lu'iriatio pumemltu diaerlaei?ju kau asnmru za izradu 5mg rarla. .ledan den navmla nije Lllemel?jen i rue mega 5e smatrali valirlnim. Puslaii [limit] deluva gde Kantlidat kurekllm eitira uriginalni izx'or. (Juldaje izuzelno team: preeiznn Ohim spornili clelava. kqii se pa naaqj praeeni kre?e rasponu 0d Ovde je bitno naglasiti (la ae sparnim smatra neadekvalnn navodenje autora ili rada, ali je ?injenica da isto ne 1105i bitan Litieaj 11a testirane hipeteze i nau?ni doprinos disertacije. 5. Poatnje mlredeni delnvi Ieksta lmji 5e magu amatrali spm'riim. .leclan den .je rezan 2a snl'l'v'erski nalaa {i In nhimu elm 39/13 - lil??i?u} i drugi obima 34% vezan za pnjedine delta-e iz l-lailemariama. gm ukupnn nbim ml 541% rada. Nari 512w je Lla i lx'ilLlE-l bi 5e isklju?ili li Llelovi iz Llisei'taeiic Lina ne hi izguhila niSIa mi sx-?ag znaeaja i nau?nng claprinnsa. Ovi delm'i se ne odnose 11a kl?iu??ne analize i zakljueke. pa ni L1 SluCaju ne ngrniavaju rezultate iatraiivan?ja i ash-?arene nau?nc doprinnse. OCENA SAMOSTALNOSTI REZULTATA NAUCINOG RADA OBJAVLJENOG DISERTACIJI oceni samostalnosti rezultata nau?nog rada objavljenog disertaciji, Stru?na komisija je po?la 0d rezultata kvantitativne i kvalitativne analize sprovedene drugom delu ovog Mi?ljenja, kao i analize relevantnih izve?taja koje je sastavljala komisija za ocenu i Odbranu rada. To su pre svega tri dokumenta: 1. Izve?taj Komisije za pregled i ocenu zavr?ene doktorske disertacije Kandidata, koji je dostavljen Nastavno-nau?nom ve?u Fakulteta dana 29.04.2013. godine (zavedeno pod brojem 2. Dokument upu?en Dekanu Fakulteta. a zaveden pod brojem 05-01 br. 3/103-1 0d 21.10.2014. godine koji nema naslov, ali p0 svojoj su?tini predstavlja izve?taj komisije kojaje u?estvovala pregledu. oceni i odbrani doktorske disertacije Kandidata i 3. DOkument pod nazivom Pms?irena i dopzmjena verzi?ja 0 odbram'emy' disertaciji SM, potpisan dana 24.03.2015. godine 0d strane ?lanova komisije 2a ocenu i odbranu. pomenutim izve?tajima su de?nisani najvaZiji nau?ni doprinosi disertacije, pa ih na ovom mestu potpunosti citiramo: ()snovni nauc?ni (loprinosi SM: 1. Sisteman'zacq'ja dosadas?rgfih dosrignu?a radovima relevamnih aurora oblasli 1' privarizacije preduzec?a. 2. Formalizaci'ja pos?ipka privrednih .S'Hbjekala, l! vidu deskriptivnog 1' algori/mmkog modela. 3. vrednosfi preduze?a, inrenzirera deluvanja 1' izvom destrukcije. 4. Prenas?erg/e man/"a z' i.s'ku.5'fava 0 posmpcima resrrukruriranja i privalizacife i2 zemaZ/a koje SH uspes?no okonc'ale proces n-?anzicije (rzv. ?HajbOUCl praksa") na Srbi'ju. sa predlogom ()dgovarqfuc'ih modela kreiranja vrednosti Predlog pem?rznog modela kreiram'a vrednosrz' i predlog nac?ina implementaczje Laylavima perioda. 6. SisTemaHzacifa i analiza podataka dobi'jenih 0 posfupcima i rezultarima pi'ivarizacije Srbg'ji, sa posebnim akcemom m: razlikc ef?klima lendemke 1' aukcg'fske prodqfe. 7. Unapredem'e procem donafenja pm'lovm'h Odin/ca falcon? p. Kako se den isrraz'ivam'a odnmio i na validaczju predloz'ene memdologije 2a kreirargje vrednosti privrednih .S'ubjekara, ova disertacija je dala i dodatne (loprt'nose, .9 da razlic?irih perspekliva posmarra analizirani problem. piram'u su sledec'i 8. Analiza zr/icqja privalizacije m1 podizanje k017kurenfnosli preduzec?a privredama Jugofsmc?ne Evrapc. u: paredcniu SCI ()Mvcn?cnim 1"ezullammr S?r?bifi. 9. UVe?my'e ?mdu mania 0 preduze?a, pre .S'vega km) mcmda livec'am'a preduze?a, a ne sama memda odredivalfz/a prave velz?c?ine (kapifala, sredstava i bmja zaposlenih) i likvidacije, 3'10 se ()bi?no dovodi vezu desirukcijom vrednos?. Stru?na komisija je mi?ljenja da nau?ni doprinosi koji su ovde prezentovani nisu osporeni ni dovedeni pitanje! kritikama rada ni najednorn mestu nije osporen niti jedan 0d sedam navedenih osnovnih i dva dodatna nau?na doprinosa. Pored toga, mi?ljenja smo da nije osporen niti jedan 0d pet navedenih doprinosa smislu primenljivosti rezultata istraiivanja, koji se sastoje slede?em: I Razvoju srandardne metodologije za res?avargje poslovnih problema, koji .S'e identi?kuju prilikom restrukturiranja poslovnih subjekata. I E?kasnijem dono?enju poslovnih odluka. I Primem? upravlfarija fakrorima vrednostz' podizariju privrednih subjekara. I Razvojuformalizovanog Sisrema 2a .spmvodenje projekam resfrukfuriram'a procesu privatizacq'je. I Prafesionalizaciji nienadimenra zr domenu potpzmijeg zahteva vlasnika i investitora pogledu kreiram'a Mi?ljenja smo da su svi navedeni rezultati i nau?ni doprinosu originalni rezultat nau?no-istraiiva?kog rada Kandidata i ne mogu biti dovedeni pitanje. Stru?na komisija 'je utvrdila nepobitnu ?injenicu da za vi?e 0d 90% teksta doktorske disertacije nije osporena originalnost niti jednim valjanim dokazom ili argumentom. Posebno isti?emo kako iznete da ,,na golovo svim srramm?za posroji Odredeni procenal neoriginalnog teksra? nisu ta?ne! Dokazi koje smo izneli Prilogu broj 4 ovog Mi?ljenja pokazuju da na 82 stranice disetacije indeks sli?nosti je Pored toga, na j0? 62 stranice indeks sli?nosti je manji 0d 10%, ?to bi ukupno ?inilo 66,7% rada. Ne smemo ispustiti iz Vida da je na 33 stranice identi?kovana sli?nost isklju?ivo referencama koje su korektno citirane fusnotama. Dakle, na 115 stranica disertacije (82 sa indeskom sli?nosti 0% i2 Autorovog dokaza nalaza softvera iThenricare 33 sa nalazom samo fusnotama) moie se konstatovati da vi?e 0d pola l?ada nema nikakve podudarnost sa bilo kojim k0ri??enim izvorom. Ove nalaze je potvrdila i analiza koju smo sproveli kori??enjem softvera Turnitin. delu rada pod nazivom ,,M0deli privatizaczje, restrukturiranje i prodqja kapz'fala putem iendera 1' aukcija? smo identi?kovali o?igledne propuste citiranju k0ri??enih izvora. Vaino je ista?i da 36 tom delu obraduje speci??na materija koja se odnosi na obja?njenje procesa privatizacije Republici Srbiji. Naro?ito delovi 0 tenderima i aukcijama su bazirani na analizi odgovarajuc?ih zakonskih i podzakonskih propisa. Mnogi 0d njih su pominjani tekstu (zakoni, uredbe, odluke Agencije za privatizaciju) ali nisu posebno ozna?ene i evidentirani fusnotama. oceni samostalnosti ovog dela rada kome je identi?kovan najve?i broj stranica sa visokim indeksom sli?nosti, Stru?na komisija je uzela obzir nepobitnu ?injenicu iz biogra?je Kandidata da je jedno vreme obavljao visoke funkcije Ministarstvu 2a privredu i privatizaciju (pomo?nik ministra) i Agenciji za privatizaciju (direktor Centra za privatizaciju okviru koga su se sprovodile tenderske i aukcijske privatizacije) vreme kada su postavljane osnove novog modela privatizacije Republici Srbiji. Sam Kandidat je svom Obra?anju Eti?koj komisiji Fakulteta istakao kako je rad rezulrat mag prof?sionalnog Opredeljenja ve? preka 20 godina da se bavim Jd'esfrukruriram'em, privatizaci/ama, povec'anjem vrednosti kompanija i slicino?. Kona?no, cilju potvrdivanja gore iznetog stava posebno isti?emo i Einjenicu kako delovima I, V, VI i Zaklju?ak (u kojima su skoncentrisana centralna pitanja vezana za metodologiju istraiivanja - predmet, ciljevi, metodi, hipoteze i nau?ni doprinosi) ne postoji niti jedna primedba, nalaz ili dokaz putem kojih se osporava originalnost rada. Predmet i ciljevi rada nisu osporeni, niti se mogu dovesti pitanje bilo kojom kritikom i navodom. Testirane hipoteze nisu dovedene ni jednom re?ju pitanje ili dilemu, kao i nau?ni doprinosi. IV KOMISIJE ORIGINALNOSTI DISERTACIJE Stru?na komisija je utvrdila slede?e ?injenice: 1. Predmet, ciljevi, hipoteze, metodologija, rezultati i nau?ni doprinosti disertacije nisu osporeni niti na jednom mestu, niti ijednim validnim argumentum ili dokazom. Detaljnom analizom delova uvoda, metodologije i zaklju?ka moZe se uo?iti da svim pobrojanim bitnim delovima disertacije ne postoje elementi neoriginalnosti. 2. pogledu proceduralnih pitanja vezanih za proces prijave, izdrade, ocene i odbrane doktorske disertacije ispo?tovana je sva tada vaiec'a procedura. nekoliko slu?ajeva postoje odredeni tehni?ki i administrativni propusti (bez ikakve odgovornosti Kandidata) ali bez bitnijeg uticaja na tok celokupnog procesa. Stoga savetujemo da se na nivou institucija procedure moraju poboleati i u?initi transparentnim radi izbegavanja nastajanja novih . spornih situacija. 3. cilju provere i istraZivanja svih navoda i dokaza putem kojih je osporavana originalnost disertacije Stru?na komisija je sprovela softversku analizu kori?c'enjem programa Turnitin, koja predstavlja kvantitativnu analizu sli?nosti teksa. Izve?taj koji nosi datum 21.02.2019. godine je pokazao da je ukupan indeks sli?nosti 16%, ?t0 se poklapa sa rezultatima anaiize sprovedene 2014. godine kori??enjem softvera iThenticate. Analiza slienosti doktorske disertacije nije sprovedena samo na osnovu ,,mehani?ke? sli?nosti nego uzimaju?i kontekst i sadriaj istih saglasno visokim medunarodnim i evropskim nau?nim i stru?nim standardima. Pristup na?oj analizi se razlikovao p0 tome, ?t0 smo umesto stranice p0 stranicu kroz softver ,,pr0vuk1i? ceo rad. Takav pristup analizi narn je omogu?io ne samo da dobijemo ukupni indeks sli?nosti (koji ne postoji za softversku analizu iz 2014.g0dine i koji smo morali da ra?unamo preko broja identifkovanih re?i), vec?: i utvrdivanje strukture izvora sa kojima postoji sli?nost. Izve?taj originalnosti 12 2019. godine je identi?kovao kori??enje ukupno 153 izvora, 0d ?ega smo iz analize isklju?ili 9 koji su objavljeni nakon javne odbrane rada. Od preostala 144 izvora samo 1 ima indeks sli?nost 0d 7 0d 1% a preostalih 136 indeks manji 0d Pomenuta struktura identi?kovanih izvora upu?uje na zaklju?ak da ne postoje elementi sistematskog preuzimanja tudih tekstova. 4. 0d ukupnog indeksa sli?nosti Stru?na komisija je isklju?ila neospome delove, koji se Ogledaju identi?kovanim fusnotama i referencama, op?te poznatim stvarima i nazivima zakona, podzakonskih akata i preteino pravnih termina i dokumenata. U?e??e ovih nalaza se krec?e na nivou 0d oko 7% 0d ukupnog Obima rada, gde je bitno naglasiti da isti nemaju nikakav uticaj na predmet istraiivanja, ciljeve, testiranje hipoteza, rezultate i nau?ni doprinos disertacije. 5. Stru?na komisije je identi?kovala 0d1'edene propuste citiranju pojedinih izvora literature. Posebno smo utvrdili kako radu gotovo da nisu kori??eni znakovi navoda obeleiavanju pojedinih delova teksta. Kandidat je samo 2 0d 126 slu?ajeva kori??enja znakova navoda upotrebio ih za citiranje odgovaraju?ih delova teksta. Sve ostalo je kori?c'eno za Citiranje izvora literature i pojedina?nih termina. Vi?e nego evidentno je da postoje delovi teksta gde su morali da se koriste znaci navoda, posebno imajuc'i Vidu da su neki 0d izvora pominjani tekstu ili analizama. Ukupan obim rada za koji je Stru?na komisija identifkovala ovaj propust iznosi oko 6. Analizom softverskih izve?taja smo utvrdili da postoje 0dredeni sporni delovi diseitaciji kojima je identi?kovan visok stepen sli?nosti sa tudim tekstovima. Posebna speci??nost ovog nalaza se sastoji ?injenici da je ve?ina identi?kovanih delova preuzeta iz izvora koji su korektno navedeni spisku kori??ene literature. Medutim, oni nisu citirani i obeleieni na odgovaraju?im mestima radu. Njihov obim je relativno mali i kre?e se na nivou 0d oko 2% ukupnog Obima rada. Stru?na komisija smatra da i kada bi se svi ti delovi izbacili iz rada t0 ne bi imalo nikakav uticaj na ukupni nau?ni doprinos disertacije. 7. vezi sa kori??enjem doktorske disertacije S. Hailemariama Stru?na komisija je utvrdila da je Kandidat koristio ovaj rad kao polaznu osnovu obradi pojedinih pitanja. Dalje, evidentno je da pomenuti rad nije naveden spisku kori??enih izvora. Medutim, neosporno je da je Kandidat pojedine delove i navode vrlo korektno i uredno Citirao tekstu disertacije, pozivaju?i se na originalne radove. izvesnim slu?ajevima ?ak i prezicnije 0d samog Hailemariama. vi?e navoda ne postoji gotovo nikakva sli?nost izmedu dva teksta. Kona?no, . postoji 0dredeni obim gde je identi?kovan zna?ajan stepen sli?nosti sa pojedinim delovima pomenute disertacije. Obim ovog propusta SE: kre?e maksimalnom obimu 0d oko 8. Stru?na komisija konstatuje kako za pojedine gre?ke i propuste koji se mogu nac?i radu odgovornost ne moie isklju?ivo da snosi Kandidat. Deo odgovornosti mora da leZi i na ?lanovima Komisije za ocenu i odbranu rada, posebno onih (?:ija je specijalnost pojedinim delovima rada. Clanovi komisije su morali Vi?? da rade sa Kandidatom i pomognu mu po?tovanju najvi?ih akademskih standarda izradi pojedinih poglavlja ovoga rada. 9. davanju kona?ne ocene 0 originalnosti ove doktorske disertacije treba imati na umu j0? jednu bitnu ?injenicu. Sve sprovedene analize nose pe?at retroaktivnosti, tj. sprovedene su nakon javne odbrane doktorske disertacije. vreme zavr?etka i odbrane disertacije nije postojala praksa ili obaveza softverske provere rada. Imajuc?i vidu sve do sada re?eno, te na temelju medunarodne i evropske nau?ne prakse, Stru?na komisija zaklju?uje da je analizirana doktorska disertacija rezultat samostalnog nau?no-istraiiva?kog i stru?nog rada Kandidata. Iako postoje adredeni propusti, oni p0 obimu i zna?aju nisu doveli pitanje osnovne nau?ne doprinose i originalnost ovoga rada. Stru?na komisija smatra da je Kandidat ispunio sve zakonski propisane uslove (Republike Srbije i Univerziteta Beogradu) i predlaie da se Kandidat dr Sini?a Mali pr0m0Vi?e zvanje doktora nauka, kako bi mogao koristiti sva prava koja mu tim propisima pripadaju. Prilozi: 1. Analiza proceduralnih pitanja vezi prijave i odbrane rada 2. Pregled proceduralnih pitanja vezanih za osporavanje originalnoasti doktorske disertacije 3. Neformalni elementi osporavanja originalnosti disertacije 4. Kakoje radena i kolikoje pouzdana analiza na sajtu 5. Softverska provera programom Turnitin 21 .022019. godine (sa svim izvorima) 6. Softverska provera programom Turnitin bez izvora objavljenih nakon odbrane disertacije 7. Analiza softverskih izve?taja: 7-A. Pregled stranica i sli?nosti fusnotama; 7-B. Pregled stranica i sli?nosti vezanih za poznate stvari, fraze, formule i sli?no; 7-C. Pregled stranica 11a kojima se nalaze nazivi zakona, podzakonskih akata i sli?no; 7-D. Pregled delova na kojima su identi?kovani propusti citiranju; 7-E. Pregled spornih delova 8. Analiza podudarnosti sa doktoratom S. Hailemariam Beogradu, 26.03.2019. 10 KOMISIJE: prof. dr Dejan Eri? b6? 51% ,T?dr mGo/ifandzua prof. dr Tomai Cater